Naklada Ljevak organizira predstavljanje knjige 'Biblioteka Vjeverica' Ivane Božović u četvrtak, 12. svibnja, u 19,30 sati, u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Knjiga 'Biblioteka Vjeverica (i urednički rad Grigora Viteza u dječjem nakladništvu)' bavi se nakladničkim profilom dječjega književnika Grigora Viteza, koji je gotovo cijeli svoj radni vijek proveo kao urednik dječjih i adolescentskih izdanja u zagrebačkom nakladničkom poduzeću Mladost, specijaliziranom za dječju i adolescentsku književnost.
vrijeme: 12.05.2022. -
mjesto: Zagreb
O knjizi će, uz autoricu Ivanu Božović, govoriti urednica knjige i profesorica na Odsjeku za kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija, dr. sc. Dubravka Zima te prof. dr. sc. Dijana Zalar s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.
„Knjiga Ivane Božović bavi se značenjem i utjecajem Biblioteke Vjeverica i još dvanaest drugih nakladničkih nizova za djecu koje je od pedesetih godina dvadesetoga stoljeća pa do smrti uređivao Grigor Vitez, od kojih su neki danas pali u zaborav, a imali su veliko značenje za polje dječje književnosti u to doba. Tragovi Vitezova uredničkog utjecaja na književnu recepciju, profiliranje književnoga ukusa i odgoj mlade čitateljske publike druge polovice dvadesetoga stoljeća prisutni su i danas. Donoseći mnoštvo novih spoznaja o uredničkom, kulturnom, prosvjetnom i umjetničkom angažmanu Grigora Viteza, ovo djelo daje detaljan i obuhvatan pogled na teoriju nakladništva, uredničke strategije, bogatu književnu scenu namijenjenu djeci u razdoblju druge polovice 20. stoljeća i fenomene koji su gradili i usmjeravali čitateljski ukus djece i mladih. — dr. sc. Dubravka Težak
Knjiga analizira uredničko djelovanje Grigora Viteza na ukupno trinaest nakladničkih nizova dječje i adolescentske književnosti koje je uređivao u periodu od sredine pedesetih godina 20. stoljeća do smrti, te posebno biblioteku Vjeverica i njezino nakladničko i kulturno značenje u okviru dječje književnosti u tom vremenu.
Biblioteka Vjeverica, koja je izlazila od 1957. do kasnih devedesetih godina 20. stoljeća, tijekom nekoliko desetljeća izlaženja nametnula se kao najvažniji nakladnički prostor dječje književnosti u Hrvatskoj u drugoj polovici 20. stoljeća, uz jednako relevantan recepcijski i emocionalni doseg u dječjoj čitateljskoj publici. Ivana Božović analizira i interpretira tekstualne, paratekstualne, poetičke i ideološke značajke Vjeverice za vrijeme njezinih troje urednika, uključujući i temu upravljanja značenjem, nadzora i cenzure u dječjoj književnosti, te na primjeru ovoga nakladničkog niza pokazuje i razvoj kulturnoga polja hrvatske dječje književnosti u 20. stoljeću.
