Predstavljanje 'Izabranih djela I i II' Milutina Cihlara Nehajeva (biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti)

Na predstavljanju će govoriti: Ivan Rogić Nehajev, Boris Senker, Božidar Petrač i Ivica Matičević.

Milutin Cihlar Nehajev hrvatski je književnik, dramatičar i novinar (Senj, 1880-Zagreb, 1931). Predstavnik je hrvatske moderne i jedan od najistaknutijih hrvatskih kritičara svojega doba. Predsjednik Društva hrvatskih književnika 1926.

U prvi svezak izabranih djela uvršten je izbor ogleda, kritika i članaka objavljenih uglavnom u časopisima i novinama u razdoblju od 1899. do 1931. te pripovijesti Veliki grad, Iz neznanog kraja, Poloneza i Kostrenka. Sva su izabrana djela priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za autorova života.

“U ovoj knjizi izabrao sam one autorove radove koje sam smatrao primjerenima za predstavljanje Nehajeva kao pisca tada aktualne moderne epohe na prijelazu XIX. u XX. stoljeće, a napose s obzirom na teorijsko-kritičke i intelektualne promjene koje su uslijedile nakon postupnog napuštanja vizure svijeta iz pozicije tzv. modernog čovjeka i njegove složene, rafinirane duševnosti. Zato je pred nama slijed eseja i kritičkih osvrta koji prate piščeve ᾽kretnje u promjeni᾽, njegovu dinamičnu, radoznalu, adrenalinsku narav, njegov lucidni jezični i pojmovni korpus, njegovo obilno poznavanje književnosti, umjetnosti i kulture fin de sièclea i dalje, do početka četvrtog desetljeća XX. stoljeća“ (Ivica Matičević ).

U biblioteci Stoljeća hrvatske književnosti Matice hrvatske objavljena je druga knjiga izabranih djela koja sadrži romane Bijeg i Vuci, također oba priređena prema zadnjim inačicama objavljenim za Nehajevljeva života.
Bijeg, jedan od ponajboljih romana hrvatske moderne, priređen je prema drugom izdanju iz 1917, a povijesni roman Vuci, o životu krčkog, senjskog i modruškog kneza Krste Frankopana (1482-1527), prema prvom izdanju iz 1928. U Nehajevljevu dodatku na kraju romana Vuci, za koji I. Matičević ističe da je kruna književnog rada M. C. Nehajeva, priloženi su prijepisi trideset i sedam dokumenata i pisama na hrvatskom, latinskom, njemačkom i talijanskom jeziku, prvi i dosad jedini put objavljeni u izdanju iz 1928. Primjerice, pisma kralja Ferdinanda, kraljice Marije i cara Maksimilijana upućena Krsti Frankopanu, Frankopanova osnova o obrani zemlje iznesena u pismu senjskom biskupu Jožefiću nakon Bitke kod Mohača kao i pismo napisano biskupu nekoliko tjedna prije svoje smrti u kojem mu piše da će biti gore zlo nego itko vjeruje.