Preskočite na glavni sadržaj

POU Zagreb – Prostor kao mjesto komunikacije i društvenog života

Platforma Kultura u Pučkom organizira još jedno, posljednje u ovoj godini, zanimljivo predavanje s vođenjem u okviru programa „Prostor oko nas“, tematski naslovljeno „Prostor kao mjesto komunikacije i društvenog života“, u ponedjeljak, 16. studenog, u 18 sati.
vrijeme: 16.11.2026. -
mjesto: Zagreb
url: http://www.pou.hr

Predavanje uz vodstvo namijenjeno je upoznavanju zgrade današnjeg Pučkog otvorenog učilišta u Zagrebu (nekad Radničko sveučilište Moša Pijade, popularni RANS), jednog od najistaknutijih primjera moderne arhitekture u našoj sredini.
 
Zgrada je zamišljena i izvedena početkom 1960-ih godina kao multifunkcionalni kompleks analogan malom gradu za oko 5 tisuća posjetitelja dnevno, te predstavlja ikonički primjer društveno angažirane arhitekture koja je i danas aktualna.
 
Prvi dio vodstva odnosi se na knjižnicu s čitaonicom. Smještena u sjeverozapadnom krilu zgrade, knjižnica s čitaonicom sintetizira multifunkcionalni karakter prostora i vrhunsko oblikovanje ambijenta namijenjenog kulturi čitanja.
 
Drugi dio vodstva namijenjen je upoznavanju hodnika, predvorja i podesta zgrade, odnosno „infrastrukture“ koja prelazi okvire sekundarnih namjena i postaje prostor komunikacije, društvenih interakcija i susreta.
 
Predavanje će uz stručno vodstvo održati profesorice dr.sc.Jasna Galjer i dr.sc.Sanja Lončar.
 
Ulaz je slobodan za sve posjetitelje!
 
 
Dr. sc. Sanja Lončar je izvanredna profesorica na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja njenih profesionalnih i znanstvenih interesa obuhvaćaju interdisciplinarna istraživanja izgrađenog i prirodnog okoliša, zaštitu i očuvanje kulturne baštine te regeneraciju i održivost u urbanom i ruralnom kontekstu. Uz akademski rad, surađuje s organizacijama civilnog društva i lokalnim zajednicama na primijenjenim istraživanjima i inicijativama u području baštine. Aktivna je članica Društva Terra banalis i Hrvatske sekcije ECOVAST-a - Europskog vijeća za sela i male gradove, gdje doprinosi multi- i interdisciplinarnim i participativnim pristupima očuvanju prostorne i graditeljske baštine i regionalnom razvoju.
 
Prof. dr. sc. Jasna Galjer diplomirala je povijest umjetnosti i komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, te magistrirala i doktorirala na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Od 1986. do 2001. godine radila je u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu kao voditeljica zbirke dizajna i arhitekture, u stručnom zvanju muzejske savjetnice od 1997. godine. Od 2001. do 2025. radi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Od 2001. sudjeluje u nastavi diplomskog studija na kojem je prvo izvodila seminare na predmetu Umjetnost 19. i 20. stoljeća te izbornih kolegija Film i vizualne umjetnosti, Modeli teorije likovnih umjetnosti, Povijest dizajna i obaveznog kolegija Likovna kritika. Od 2007. predaje kolegij Teorija i povijest povijesti umjetnosti te kolegije Povijest i teorija dizajna i Kustoske prakse na diplomskom studiju. Predavala je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (2002.-2004.), u zvanju docenta honorarno zaposlena na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2004.-2005.). Od 2008. do 2010. bila je pročelnica Odsjeka za povijest umjetnosti, od listopada 2010. predstojnica Katedre za teoriju umjetnosti. Od listopada 2012. do lipnja 2018. voditeljica smjera Moderna i suvremena umjetnost na doktorskom studiju Odsjeka za povijest umjetnosti. U istraživačko-izložbenom projektu Instituta za povijest umjetnosti i Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Pariška likovna scena i hrvatska moderna umjetnost (2013-2015) sudjelovala je kao voditeljica programa projekta za Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Za projekte Kultura stanovanja u Hrvatskoj od kraja 19. stoljeća do 1960ih (2016), Uloga zagrebačkog Radničkog narodnog sveučilišta u procesu modernizacije društva od 1960-ih do danas (2017) i Transformacija društvenih uloga arhitekture i javnih prostora iz razdoblja socijalizma (2018) dobila je kratkoročne potpore UNIZG. Od 2017. uključena je u međunarodni istraživački projekt Mapping architectural Criticism 20th - 21st centuries: A Cartography (voditelji Hélène Jannière, Université Rennes 2 i Paolo Scrivano, Xi'an Jiaotong-Liverpool University). Sudjelovala na brojnim stručnim i znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu, bila član stručnih žirija na izložbama i natječajima u zemlji i inozemstvu.