U proteklih godinu dana barem jednu knjigu pročitalo je 44 posto građana Hrvatske što je značajan porast u odnosu na istraživanje čitanosti koje je predstavljeno na prošlom obilježavanju Noći knjige, kada je čitanost iznosila 37 posto. Brojke govore da se trend čitanost se vratio na razine iz 2020. i 2021. godine (45%).
vrijeme: 23.04.2026. -
Podatak je to iz istraživanja o čitanosti i kupnji knjiga u Republici Hrvatskoj koje je u četvrtak 23. travnja 2026. godine na otvorenju
Noći knjige u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavila Tamara Kraus iz tvrtke
KARIKA koja nedostaje d.o.o.
Kao i prethodnih godina, vjerojatnost da je osoba s kojom razgovarate pročitala barem jednu knjigu u posljednjih godinu dana povećava se ako razgovarate sa ženskom ili osobom koja živi u Zagrebu ili u njegovoj okolici (51%), visokoobrazovanom osobom (66%), osobom s višim primanjima kućanstva (50%) ili osobom koja živi u Istri, Primorju ili Gorskom Kotaru (59%).
Pročitane knjige najčešće se kupuju (46%) ili se posuđuju u knjižnici (40%). U zadnje četiri godine broj onih koji su pročitanu knjigu dobili na poklon ostaje stabilan (25% čitatelja), dok se, s druge strane, sve manje knjige posuđuju od prijatelja (26% čitatelja), a 10 posto čitatelja naslove fotokopira ili preuzima s interneta.
Svaki četvrti građanin kupio je barem jednu knjigu u posljednja tri mjeseca (25%). U zadnjih sedam godina primjećuje se stagnacija u kupovini knjiga (2020.: 23% - 2025.: 25%). Od onih koji su u posljednja tri mjeseca kupili knjigu, najviše ih je kupilo jednu knjigu.
Tipična osoba koja kupuje knjige češće od prosjeka spada među visokoobrazovane građane (48%) u dobi od 26 do 45 godina (34%) koja živi u kućanstvu s višim primanjima (32%). U najvećoj se mjeri i čita i kupuje beletristika. Od preostalih vrsta knjiga najviše se kupuju dječje i stručne knjige, zatim publicistika, priručnici, knjige vezane uz umjetnost, a na samom začelju je strip.
Kupovina u knjižarama (49%) nešto je pala u odnosu na proteklu godinu (55
%). U knjižarama češće od ostalih kupuju visokoobrazovane osobe i one koje žive u Dalmaciji (56%) i Zagrebu i okolici (55%). Kupovina na internetu je rasla u odnosu na proteklu godinu s 20% na 26
%, a nju u najvećoj mjeri preferiraju mlađi od 45 godina, dok kupovinu na kiosku preferiraju stariji od 65 godina.
Broj građana koji ne kupuju knjige zbog manjka interesa kontinuirano pada: sa 61% (2024.) na 55% (prošla godina) te na 49% u 2026. godini. Nedostatak interesa za to češći je među muškarcima (61%) i onima u dobi 26 - 35 godina (66%). Među najmlađima (31%) i visokoobrazovanima (26%) više je onih koji knjige ne kupuju jer ih posuđuju u knjižnici.
Čitanje sadržaja na internetu u stalnom je porastu. Sa 63% u 2023. godini, udio je narastao na 75% prošle godine dok u 2026. iznosi 77%. I dalje se najviše čitaju dnevne novine (55%), češće osobe u dobi od 36 do 55 godina (64%). Sve su popularniji portali i blogovi s autorskim sadržajem koje prati 36 posto populacije, češće od ostalih visokoobrazovane osobe (51%) i osobe viših primanja (48%). Specijalizirane e-časopise preferiraju mlađi (25% - 29%) i visokoobrazovani (34%), dok su blogovi i grupe o knjigama najzanimljiviji osobama u dobi od 26 do 45 godina (27%).
Čitanje na internetu značajno opada s porastom životne dobi. Dok u dobnoj skupini do 45 godina taj udio doseže 90 posto, kod najstarijih ispitanika on iznosi 48 posto. Uz dob, ključni čimbenici su obrazovanje i prihodi: online sadržaje čita 93 posto visokoobrazovanih te 92 posto osoba iz kućanstava s najvišim primanjima.
E-knjige u Hrvatskoj čita 9 posto a kupuje 1 posto populacije. Elektronička su izdanja popularnija među mladima od 16 do 25 godina (19%) i visokoobrazovanim osobama (15%).
I dalje svaki četvrti građanin Hrvatske (24%) smatra da je internet najbolji i najučinkovitiji način kupovine knjiga. Navedeni stav izraženiji je kod visokoobrazovanih (41%), osoba s najvišim primanjima (37%) te osoba do 45 godina starosti (34%).
Nadalje, istraživanje govori, da 17 posto građana posjeti barem jednu promociju knjiga, a njih 16 posto posjećuje festivale i sajmove knjige. U odnosu na lani porastao je broj članova knjižnica koji smatraju da one zadovoljavaju sve njihove potrebe vezane uz čitanje knjiga, odnosno da imaju sve naslove koji ih zanimaju sa lanjskih 69 posto na sadašnjih 76 posto.
Istraživanje o čitanosti i kupovini knjiga u Republici Hrvatskoj priređeno je na uzorku od tisuću ispitanika i u razdoblju od 1. ožujka do 25. ožujka ove godine u povodu održavanja
Noći knjige koja se s više od 1000 programa i na temu
pobratimstva lica u sveMIRu održava diljem Hrvatske u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava (23. travnja) te Dana hrvatske knjige (22. travnja).
Svi prijavljeni programi dostupni su na mrežnoj stranici manifestacije
https://nocknjige.hr/.
Noć knjige održava se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske, Udruge za zaštitu prava nakladnika - ZANA, Hrvatske gospodarske komore i Grada Zagreba.
Organizatori Noći knjige: Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Knjižnice grada Zagreba, Moderna vremena - portal za knjigu i kulturu čitanja, Udruga za zaštitu prava nakladnika - ZANA te Hrvatska udruga školskih knjižničara zahvaljuju svima koji su poduprli manifestaciju te pozivaju sve građane da 23. travnja pronađu program za sebe i pridruže se slavlju knjige i čitanja.
