Povodom 6. godišnjice zagrebačkog potresa, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, ministrica zdravstva Irena Hrstić i ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs sa suradnicima, obišli su gradilišta i obnovljene javne zgrade na području grada Zagreba.
vrijeme: 21.03.2026. -
mjesto: Zagreb
Odgovarajući na upite medija, nakon obilaska, predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako se u obnovu na području zagrebačkog i petrinjskog potresa dosad investiralo 4,6 milijardi eura, od čega 2,8 milijardi eura u Zagreb te dodao kako se umjesto vraćanja oštećenih zgrada u prijašnje stanje, odlučilo na obnovu po najsuvremenijim protupotresnim standardima. Očekivani dovršetak obnove do 2030. godine. „Svi smo se nekako pretvorili u projekt menadžere velikih građevinskih projekata, a nitko u načelu nije mislio da ćemo se s time baviti, ali od jedne velike tragedije nastojali smo izazove pretvoriti u šanse. Smatram da smo kroz jedan period koji je zahtijevao dosta strpljenja od svih onih koje je potres pogodio ipak učinili iskorake koji će trajno ostati“, ocijenio je.
Prisjetivši se tog potresnog dana, kada se uslijed pandemije odmah krenulo s popisivanjem i zbrajanjem šteta na kulturnoj baštini, na upite medija ministrica Obuljen Koržinek je podsjetila kako su za obnovu osigurana povijesna sredstva iz Fonda solidarnosti EU čime je Hrvatska postala prva zemlja koja je ta sredstva uspjela uložiti i u sakralnu baštinu.
Ministrica je istaknula velika postignuća s kojima izlazimo iz ovog generacijskog poduhvata obnove jer će kroz obnovu biti prezentirani neki elementi koji su do sada bili izgubljeni, a istovremeno, obnovom su zgrade protupotresno ojačane i energetski učinkovite. Naglasila je i kako se „pronašao način da se primjene nove tehnologije i nove prakse protupotresnog učvršćivanja i obnove zgrada, a da se istovremeno sačuvaju povijesne strukture, odnosno restauriraju i prezentiraju spomenički aspekti svih zgrada“.
Podsjetila je kako se najveći broj javnih zgrada obnavlja putem Ministarstva kulture i medija, ukupno njih 511, a samo u Zagrebu više od 140 zgrada. „To su sva kulturna dobra, svi sakralni objekti, sve kulturne ustanove grada Zagreba, državna imovina, ministarstva, naše javne ustanove, sve palače HAZU-a i ono na što sam ponosna posebno, da su sve te zgrade sačuvale sva svoja obilježja povijesna i kulturna i spomenička“, rekla je ministrica.
Ministrica je i ovu priliku iskoristila kako bi ponovno izrazila zahvalnost svima koji su tijekom šest godina sudjelovali u ovom generacijskom poduhvatu obnove. „Kad razgovaramo s kolegama u inozemstvu, oni zapravo ne mogu vjerovati da smo tako brzo obnovili kulturnu baštinu“, istaknula je ministrice te podsjetila kako se Ministarstvo kulture i medija prvo organiziralo kao resor, prvo završili i popis i procjenu štete te povuklo najviše sredstava iz Fonda solidarnosti. Zbog toga je izrazila veliki ponos na hrvatske stručnjake koji su pokazali veliko znanje i hrabrost za poduzimanje takvih zahtjevnih i složenih projekata. „Danas se ne mogu zamisliti situacije slične katastrofe u bilo kojoj državi na svijetu, kad govorimo o spomeničkoj baštini, bez da se koriste hrvatski primjeri“, naglasila je te podsjetila na nagradu koji je dobio projektni tim koji radi na obnovi Zagrebačke katedrale, najsloženijem projektu obnove kulturnih dobara u ovom trenutku u svijetu. No jednako tako, ministrica je upozorila na zahtjevne projekte obnove svih zgrada koje su imale složenije strukture, bilo kupole ili tornjeve. „Posebno smo emotivno vezani uz centar Petrinje, bez obzira što je danas obljetnica zagrebačkog potresa, ali tamo je 26 zgrada obnavljalo Ministarstvo kulture i medija kako bismo Petrinji, kao simbolu potresa vratili duh i vrijednost urbanog središta, odnosno njezin identitet, zaključila je ministrica.
Podsjećamo, Ministarstvo kulture i medija u Gradu Zagrebu i na području 8 susjednih županija provodilo je obnovu, hitne mjere i evakuaciju i restauraciju pokretnih zbirki na više od 500 zgrada, od kojih je završeno njih više od 300, a za što je do sada angažirano oko 1,7 milijardi eura. Samo na području Grada Zagreba, putem Ministarstva kulture i medija za projekte obnove do sada je angažirano ukupno 1.034.452.553,00 eura, od toga 287.560.225,83 eura iz Fonda solidarnosti EU, 574.602.251,10 eura iz NPOO-a te 172.290.076,50 eura iz Državnog proračuna. Navedena sredstva dodijeljena su na temelju sklopljenih 148 ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa.
Do sad su na području grada Zagreba dovršene 93 zgrade, a u tijeku je cjelovita obnova na preostalim ugovorenim projektima Od većih i kompleksnijih zgrada ističu se zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, Muzeja Mimara, Hrvatskog glazbenog zavoda, Umjetničkog paviljona, Meštrovićevog paviljona, dviju palača Hrvatskog povijesnog muzeja, bivše Tvornica duhana Zagreb, Palače HAZU, Gliptoteke i ostalih reprezentativnih javnih zgrada za koje se dovršetak radova na obnovi očekuje do kraja lipnja ove godine.
Od sakralnih objekata na području grada Zagreba, na najvećem broju crkava i samostana obnova je završena. Nastavljaju se radovi na najkompleksnijim zgradama i sklopovima zgrada na kojima je nastala značajna šteta na konstrukciji kao što su Zagrebačka katedrala, crkva svete Katarine, crkva i samostan u Remetama ili crkva sv. Marije na Dolcu.
Tijekom današnjeg obilaska, Predsjednik Vlade sa suradnicima posjetio je tek nekoliko obnovljenih zgrada u Zagrebu, među kojima i zgradu budućeg Hrvatskog povijesnog muzeja na Griču. Uz dosadašnji prostor muzeja, palaču Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch koja prolazi zahtjevnu obnovu, Vlada je Hrvatskom povijesnom muzeju dodijelila nakon potresa još jednu palaču - palaču Jelačić, bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda koja je isto tako bila teško stradala u potresu.
U muzeju je održana svečanost polaganja vremenske kapsule prigodom početka izgradnje interpolacije spojnog mosta u okviru obnove Palače Jelačić koji kao suvremeni arhitektonski zahvat u povijesnoj jezgri Zagreba označava prijelomnu fazu u kojoj muzej nakon obnove, prelazi u fazu oblikovanja i realizacije svog budućeg identiteta. Novi postav čije je otvorenje planirano krajem 2027. godine postat će i suvremeno središte edukacije i informiranja o ključnim procesima, događajima i osobama iz hrvatske povijesti. Konstrukcijska, a potom i cjelovita te energetska obnova dviju palača koje su pojedinačno zaštićena kulturna dobra (palače Vojković-Oršić-Kulmer-Rauch te palače Jelačić) omogućit će realizaciju prvoga stalnog postava nacionalne povijesti. Obnova nakon gotovo 180 godina institucionalne povijesti, otvara mogućnost cjelovite i sustavne prezentacije hrvatske nacionalne povijesti u suvremenom muzeološkom obliku.
Predsjednik Vlade Plenković, potpredsjednik Bačić, ministrica Obuljen Koržinek i ravnateljica Muzeja Brstilo Rešetar tom su prigodom potpisali povelju koja će, zajedno s drugim predmetima koji svjedoče o vremenu u kojem živimo, biti pohranjena u vremensku kapsulu kao svjedočanstvo našeg vremena i odgovornosti naše generacije prema baštini, odnosno svjedočanstvo zajedničkog napora Vlade Republike Hrvatske, Hrvatskog povijesnog muzeja i struke u stvaranju uvjeta za njegov dugo iščekivani - prvi stalni postav.
Obnova obje zgrade Hrvatskog povijesnog muzeja financirana je iz Fonda solidarnosti EU, Državnog proračuna i Mehanizma za oporavak i otpornost, a ukupna vrijednost investicije iznosi 51.920.324,51 eura.
Na samu obljetnicu potresa, u nedjelju, 22. ožujka svoja vrata za građane otvorio je jedan od simbola stradanja u zagrebačkom potresu, bazilika Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj ulici, gdje se održao koncert Akademskog zbora Bazilike Srca Isusova u Zagrebu - Palma. U bazilici koja je bila teško stradala u zagrebačkom potresu, u potpunosti je završena konstrukcijska obnova crkve sa zvonicima i krilima samostana. Preostali su završni i restauratorski radovi unutar crkve te obnova pročelja crkve i južnog krila samostana. Za izradu projektne dokumentacije i provedbe mjera zaštite kompleksa crkve do sada je isplaćeno 24.563.055,60 eura, od toga iz Fonda solidarnosti Europske unije 13.091.940,29 eura i Državnog proračuna 11.471.115,31 eura.
Dobrotvorni koncert Zaklade „Anamarija Carević“ - povodom šeste godišnjice zagrebačkog potresa i prisjećanja na tragično stradanje djevojčice Anamarije Carević, održat će se u utorak, 31. ožujka 2026. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.
Galerija fotografija>>>
