Pet novih naslova Hena coma za kolovoz

Roman dvostrukoga finalista Bookerove nagrade Chigozieja Obiome "Put do domovine", ističe nakladnik, "još je jedna priča o bratskoj privrženosti, o ratu kao stanju neizrecive boli i jeziku kao krhkom utočištu pamćenja".

Kao i u ostalim svojim djelima ("Ribari" i "Orkestar manjina") Obioma i u novom romanu majstorski isprepleće mit i magiju, jezik i povijest, ocjenjuje nakladnik. "Njegov jedinstven i prepoznatljiv stil, prožet afričkom kozmologijom i psihološkom dubinom, čini 'Put do domovine' romanom koji se čita kao proročanstvo, a osjeća kao opomena. Ovo je proza kroz koju se oblikuju kolektivno pamćenje i osobne dileme", dodaje.

Chigozie Obioma (1986., Akure) rođen je u Nigeriji, a živio je na Cipru i u Turskoj. Danas živi u Americi gdje radi kao profesor književnosti i kreativnog pisanja na Sveučilištu u Nebraski. "Put do domovine" s engleskoga je prevela Mirna Čubranić.

"Slatka krema od graha" Duriana Sukegawe "čudesan je roman velike nježnosti, u kojem se slatko s gorkim stapa u savršeno uravnotežen mozaik života", ocjenjuje nakladnik. U malom tokijskom lokalu gdje se prodaju tradicionalne palačinke punjene slatkom kremom od graha, dorayakiji, susreće se troje ljudi, troje autsajdera, koje je život obilježio na različite načine.
Sukegawa, ističu iz Hena coma, piše jednostavno, ali dojmljivo, s puno poštovanja prema tišini, detalju i onomu što je neizrečeno. Njegova proza podsjeća na haiku - nepretenciozna je, duboka, i s posebnom osjetljivošću za ljude na marginama društva.

Durian Sukegawa (Tokio, 1962.) japanski je pisac, performer, televizijski voditelji i glazbenik. Diplomirao je orijentalnu filozofiju na Sveučilištu Waseda, a početkom 90-ih radio je kao novinar u Berlinu i Kambodži. Napisao je brojne knjige i eseje, televizijske i radijske emisije te filmske scenarije. "Slatku kremu od graha" s engleskoga je prevela Mirna Čubranić.

"Šuma u kući" Alene Mornštajnove roman je koji izmiče jasnoj žanrovskoj odrednici jer je pomalo od svega: obiteljska priča, napetica i socijalna kritika, napominje nakladnik ističući da autorica u ovoj potresnoj i dramatičnoj priči progovara o nasilju koje raste u sjeni svakodnevice i o hrabrosti da progovorimo kada je šutnja najopasnija.

"Poruka njezine priče je jasna: nijedna tajna nije zakopana dovoljno duboko da se ne bi mogla iskopati. 'Šuma u kući' roman je koji se ne zaboravlja - mračan, suosjećajan i uznemirujuće stvaran", dodaju iz Hena coma o knjizi koju je na hrvatski prevela Sanja Milićević Armada.

Alena Mornštajnová (Valašské Meziříčí, 1963.) češka je spisateljica, prevoditeljica i profesorica engleskog jezika. Autorica je sedam uspješnih knjiga, od kojih je roman "Hana" ostvario najveći uspjeh. Njezina su djela prodana u više od 400 tisuća primjeraka i prevedena na 19 jezika.

Ahmet Ümit u "Zapisima drevnog pisara" plete kriminalističku slagalicu s dvije priče. Jedna je smještena u jugoistočnu Anadoliju, na arheološko nalazište gdje izranjaju tisućljetne hetitske pločice i gdje počinje ispovijest Patasane, drevnog pisara, dok se u suvremenosti događa se niz ubojstava čije je razrješenje palo na pleća arheologinje Esre.

"Roman je riznica povijesnih događaja: pad Hetitskog kraljevstva, asirska okrutnost, armensko pitanje, raspad Osmanskog Carstva pa čak i društvena slojevitost moderne Turske", ističe nakladnik u prikazu knjige koju je s turskog preveo Marko Šapina.

Ahmet Ümit (Gaziantep, 1960.) jedan je od najpoznatijih suvremenih turskih pisaca, proslavljen kriminalističkim romanima koji povezuju osobne drame s političkom i povijesnom pozadinom Turske. Diplomirao je javnu upravu na Sveučilištu Marmara, a politologiju je studirao i u Moskvi. Tijekom 70-ih i 80-ih bio je aktivan u ljevičarskom pokretu. 

Radnja romana "Dobro, zlo, naopako" Ivana Vidića odvija se krajem osamdesetih prošlog stoljeća, u vremenu bliskom suvremenom, a koje već danas možemo smatrati povijesnim, napominje nakladnik.

"Pisana prepoznatljivim Vidićevim stilom, uvijek na razmeđi stvarnog i fantastičnog, krajnje ozbiljnog i urnebesno grotesknog, ta povijesna pustolovina koja je istovremeno i farsa, romantična elegija koja se miješa s podrugljivom popijevkom, na vrhuncu postaje borba za goli život s tajanstvenim mehanizmima vječite noći", ističu iz Hene.

Ivan Vidić rođen je 1966. u Zagrebu. Kazališne komade, filmske scenarije i prozu počeo je pisati još za vrijeme studija na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu. Dosad je napisao više od dvadeset kazališnih komada, a na radiju mu je izvedeno tridesetak radiodrama, adaptacija i proznih djela. Pisac je i dvaju libreta za opere skladatelja Srećka Bradića. Djela su mu prevedena na desetak jezika.

Izvor: Hina