Otvorenje izložbe crteža autora Damira Karakaša pod nazivom „Kako objasniti slike mrtvome ježu“, koje će se održati u sklopu suradnje s Festivalom svjetske književnosti, održat će se u petak, 4. rujna, u 20 sati.
vrijeme: 04.09.2026. - 11.09.2026.
mjesto: Zagreb
U kontekstu dijaloga književnosti i likovne umjetnosti, u sklopu izložbe radove izlažu i studenti diplomskog studija slikarskog odsjeka Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, klasa prof. art. Matko Vekić - Barbara Jurić, Karlo Sabolić i Franka Vrljić.
Iz predgovora izložbe:
„Dosad kronološki najobuhvatnija izložba crteža Damira Karakaša u Galeriji Šira predstavlja izbor iz različitih ciklusa u kojima se ogleda ponajprije svijet priprostih ljudi i ikonografija rata. Pojava seljaka pritom ne pokazuje idealiziran prizor, kao u slikarstvu naive s kojom je motivacijski donekle u ranoj fazi imao doticaj, nego dolaze do izražaja komične bizarnosti. To su situacije što donose mračnu i licemjernu stranu čovjekove naravi, kao u narativnim scenama morbidnih smaknuća i javnog kasapljenja spolovila. Tu i tamo, naići će se i na samostalni motiv uličnog svirača, poštara i drugo. Sagledava li se njegov monokromni crtački pristup, pogotovo na učestalijem motivu, kao što je sprovod, uočava se redukcija crteža tijekom vremena. Da su Rani crteži iz 1990-ih zgusnutiji i ekspresivniji u približavanju iskonskom, a recentniji sažetiji u potezima linija. Ipak, kontinuirano je u brojnim prilikama crtao krokije, karikature lica koja je sretao i zamišljao, najčešće Ličana. Crtao je spisateljice i pisce koji ga inspiriraju. No, ako bi ga se osim kao pisca, percipiralo ponajprije kao karikaturista, time bi se previdjelo druge dijelove njegova umjetničkog opusa, da je riječ o autoru širih likovnih okupacija. Karikature mu jesu otiskivane u novinama i predstavljane na nekonvencionalnim izložbenim mjestima, no crtao je u više žanrova, odnosno stvarao je u tom mediju paralelan opus, a pritom se doticao i izvedbene, tj. konceptualne umjetničke prakse...
Treba li posebno isticati, koliko bi umjetnost bila skromnija da nema doprinosa samoukih umjetnika? Primjerice, ako se prisjetimo Henrija Rousseaua ili pak Mladena Stilinovića. Od moderne naovamo, brojni su književnici doprinijeli likovnoj kritici, a neki od njih su crtali ili su to željeli. Primjerice, Miroslav Krleža je privatno učio crtanje. Franz Kafka je crtao na marginama svojih rukopisa, no na učenje je gledao kao vrlo neuspješno i poslije je istaknuo da je tako iskvario talenat. Naime, bio je samouk, a objave i analize crteža upućuju i da postoje veze u odnosu na njegovo pisanje. Kod Damira Karakaša ističe se nepatvorena linija do koje je dolazio sam, kao i da se motivske i izražajne paralele isprepliću u njegovu čitavom izražavanju. Kako u postupnom oslobađanju suvišne naracije tako i u ozračju, pomacima od sklada do spoja komičnog i zastrašujućeg, tj. postupka groteske ili fantazmagoričnog kojim razotkriva narav pojedinca i društva...“
Nevenka Šarčević
Iz životopisa autora:
Damir Karakaš (1967., Plašćica kod Brinja), pisac je i likovni umjetnik kojemu je dosad objavljeno četrnaest knjiga za koje je primio brojne nagrade. Među proznim djelima posebno su zapažene Sjećanje šume, Okretište, Proslava, Potop i Sunčanik. Svoje karikature i crteže objavljivao je tijekom nekoliko desetljeća u novinama te izlagao na samostalnim i skupnim izložbama diljem svijeta. Kazališni komadi izvode mu se u Hrvatskoj i inozemstvu, a po knjigama snimaju se filmovi. Prije dvije godine na Pulskom filmskom festivalu film Proslava po istoimenu romanu dobio je Veliku zlatnu arenu te Nagradu „Oktavijan“ koju dodjeljuje Hrvatsko društvo filmskih kritičara. Isti roman objavljen je u San Franciscu, a po izboru kultne revije The Paris Review izabran je među dvanaest najboljih prijevodnih knjiga te godine u svijetu. Karakaševe knjige prevedene su na njemački, engleski, talijanski, francuski, španjolski, arapski, slovenski, makedonski, češki, rumunjski, bugarski i albanski. U Hrvatskoj je uvršten u školsku lektiru i čitanke iz književnosti, a roman Sjećanje šume nalazi se na popisu literature na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu.
PROGRAM U GALERIJI ŠIRA U SKLOPU IZLOŽBE I FESTIVALA SVJETSKE KNJIŽEVNOSTI
„Između slike i riječi“ - Razgovor s Damirom Karakašem
Galerija Šira, 8. rujna 2026. u 20 sati
Moderira: Nevenka Šarčević
O čemu razgovarati s Damirom Karakašem u okruženju njegovih crteža u Galeriji Šira? Pogotovo jer će ovom prigodom biti izložen dosad najobuhvatniji pregled Karakaševa crtačkog opusa. Razgovarat ćemo o njegovu likovnom i ukupnom stvaralaštvu, ciklusima koje je ostvario i motivima koji ga posebno intrigiraju, kao i o odnosima s literaturom. Stavit će se naglasak na pitanja poput mjesta odakle mu dolaze kreativni poticaji, ne samo ličke okoline, odrastanja, obrazovanja, nego i literature, filma, glazbe, performansa, a napose povijesti slikarstva, susreta s radom drugih umjetnika i putovanja. Pritom će provodni motiv biti odnos slikovne pojavnosti i verbalnog koje potiče stvaranje imaginativne slike.
„Karakašev imaginarij u crtežu“ - Tematsko izlaganje
Galerija Šira, 10. rujna 2026. u 19 sati
Predavač: Frano Dulibić
Moderira: Nevenka Šarčević
Zbog čega su crteži Damira Karakaša zanimljivi? Pojedini autori koji se uspješno izražavaju u jednoj vrsti umjetnosti, nerijetko imaju talenta i za druge vrste umjetničkog izražavanja, o čemu svjedoče poznati primjeri na globalnoj sceni. Koje su karakteristike njegovih crteža, tko su mu bili uzori. Tumačiti Karakaševe crteže nije moguće bez konteksta iz kojeg je proizišao, a to znači ući u povijest crteža, povijest groteske, kao i likovnog humora. Također, zanimljivo je protumačiti suodnos amaterskog i profesionalnog bavljenja likovnim izražavanjem. Izlaganje je zamišljeno i kao razgovor s publikom.
Izložbu u galeriji Šira možete pogledati u radnom vremenu Galerije (pon-pet: 9-16 h, 18-20 h, subotom: 11-16 h) do 11.9. 2026.
