Izložba 'Pogrebni obredi i običaji starog Rima' otvorit će se na društvenim mrežama Arheološkog muzeja Istre 3. rujna, s početkom u 12 sati. Autorice izložbe i tekstova kataloga su muzejska savjetnica dr. sc. Kornelija A. Giunio i viša kustosica Timka Alihodžić iz Arheološkog muzeja u Zadru.
vrijeme: 03.09.2021. -
mjesto: Pula
U rimskoj civilizaciji pogrebni su običaji bili strogo propisani. U Zakonu dvanaest ploča, čitava deseta ploča ius sacrum, govori o religijskom obredu pokapanja. Osim zabrane pokopa u gradu, postojao je i niz pravila, običaja predaka (mos maiorum), koja su se odnosila na obavljanje obreda vezanih za pokojnika, obitelj i prostor koji je onečišćen smrću te na samu ceremoniju pokopa i posjećivanja groba.
Velik dio običaja koji su vjerojatno i sami Rimljani baštinili od drugih, preživio je i do današnjih dana.
S obzirom na to da su neki od rimskih pogrebnih običaja sačuvani u suvremenome svijetu kao dio tradicije, doduše u modificiranome obliku, ne bi trebalo biti sumnje da su i stanovnici Zadra u vrijeme antike poštivali običaje predaka i provodili onaj dio pogrebnih svečanosti koji je odgovarao njihovu društvenom i ekonomskom statusu te religijskom opredjeljenju.
Grobove iz prva tri stoljeća rimskoga Carstva karakterizira bogatstvo raznovrsnih grobnih priloga polaganih uz ostatke pokojnika kao znak vjerovanja u zagrobni život. Izloženo je oko 300 predmeta koji su stavljani u grobove pokojnika: novci i svjetiljke, dijelovi toaletnog i kozmetičkog pribora, medicinski i farmaceutski instrumenti, predmeti za igru, oruđe i oružje te posuđe od stakla i gline.
Na izložbi su prezentirane rekonstrukcije paljevinskih grobova iz 1. i 2. st. i skeletni ukop pod tegulama iz 4. st.
Sveukupni izbor grobnih priloga proučavan posebno ili u sklopu grobne cjeline ne daje potpuno jasnu sliku o rimskim pogrebnim običajima. Pitanje je hoće li biti moguće i nakon temeljite obrade svih istraženih grobova ući u onaj najtajanstveniji dio svakoga čovjeka, a to je njegov osobni stav o smrti i zagrobnome životu!
