vrijeme: 12.11.2025. -
mjesto: Zagreb
Uz rad njihovog profesora doajena Alberta Kinerta izabrana su ponajbolja djela trinaestero živućih đaka Kinertove klase; Antona Cetína (1936.), Frane Pare (1940.), Zdenke Pozaić (1940.), Hrvoja Ljubića (1942.), Nade Žiljak (1944.), Nevenke Arbanas (1950.), Dubravke Babić (1951.), Dore Kovačević (1951.), Jakova Žapera (1956.), Stanislava Marijanovića (1957.), Ivana Duića (1958.), Jure Kokeze (1959.) i Darka Jakića (1967.).
Razgledavanje izložbe omogućuje jedinstveno upoznavanje sa snažnim umjetničkim individualnostima koji su, po uzoru, na svog učitelja, značajno doprinijeli razvoju grafike kao umjetničkog izraza, grafičke struke (u vidu objavljivanja grafičkih priručnika i drugih srodnih publikacija), ali i razvoju drugih likovnih disciplina poput crteža, kiparstva, umjetničke obrade metala, kazališne scenografije, kostimografije i lutkarstva. Izložbeni postav tek djelomice pokriva spomenuti disciplinarni raspon, dajući prednost tradicionalnim grafičkim tehnikama visokog, plošnog i dubokog tiska, inovativnim eksperimentima s novim tehnikama, reljefima u tučenom bakru, kao i crtežima ostvarenim klasičnim i digitalnim sredstvima.
Umjetnički doprinos trinaestero Kinertovih đaka hrvatskoj likovnoj umjetnosti rezultat je, kako iznimnog talenta, tako i dugogodišnjeg posvećenog rada u širem području umjetnosti, kulture i visokog obrazovanja.
Autor teksta kataloga izložbe Jagor Bučan ističe Kinertovu središnju ulogu u razvoju suvremene hrvatske grafike u drugoj polovici dvadesetoga stoljeća.
Izbor radova nudi izvrstan pregled umjetničkih težnji i smjerova od 1984. godine do danas, a iz rukopisa snažnih pojedinaca koji su akademski stasali pod karizmatičnim mentorstvom Alberta Kinerta (1919.-1987.). Autentičnosti likovnog izričaja svakog od umjetnika čine male grafičke i likovne tajne koje će posjetitelji otkriti na izložbi.
Izložba je otvorena do 2. prosinca 2025. godine.
