Modeli valorizacije kulturne i turističke baštine europskih povijesnih lječilišta glavna su tema finalne konferencije projekta 'The European Spa', koja će 2. i 3. lipnja na Brijunima okupiti stručnjake za zdravstveni turizam i znanstvenike s prestižnih europskih sveučilišta. Hrvatski muzej turizma kao partner projekta realizirao je putujuću izložbu koja prati finalnu konferenciju.
vrijeme: 02.06.2022. - 03.06.2022.
mjesto: Brijuni
Autorice koncepta izložbe 'Hrvatske kontinentalne toplice i morska lječilišta (izbor)' su dr. sc. Mirjana Kos i doc. dr. sc. Nataša Urošević, a u pripremi izložbe sudjelovali su studenti Interdisciplinarnog studija Kultura i turizam s Fakulteta ekonomije i turizma “Dr. Mijo Mirković”, pod mentorstvom doc. dr. sc. Nataše Urošević.
Na dvodnevnoj konferenciji međunarodni konzorcij koji okuplja 15-ak sveučilišta, muzeja i drugih institucija iz cijele Europe predstavit će rezultate trogodišnjeg projekta čiji cilj je bio istražiti europsku dimenziju i transnacionalnu baštinu povijesnih lječilišnih destinacija.
Terapijski krajolik
- Projekt "The European Spa as a Transnational Public Space and Social Metaphor", pokrenut uz pomoć HERA programa (Humanities in European Research Area), ima za svrhu rekonstruirati nastanak, procvat i razvojne perspektive europskih povijesnih lječilišta, od "zlatnog doba" 18. i 19. stoljeća, preko izazova i promjena 20. stoljeća do danas. Cilj nam je raspraviti važnost ove transnacionalne baštine za revalorizaciju i oživljavanje povijesnih turističkih destinacija diljem Europe u 21. stoljeću. Njemački izvor s kraja 19. stoljeća izbrojio ih je oko 650 u Europi, a naša je ambicija što potpunije mapirati njihovu rasprostranjenost i ulogu, ističe voditelj projekta dr. Christian Noack sa Sveučilišta u Amsterdamu.
Propitivanjem kozmopolitske dimenzije europske spa baštine, ovaj ambiciozni EU projekt istražuje kako su se europske spa destinacije, s karakterističnim institucijama i infrastrukturom, razvile u transnacionalni javni prostor i funkcionirale kao pozornica za pregovaranje o političkim, društvenim i kulturnim pitanjima od europske važnosti.
Na konferenciju stižu i eksperti svjetskih i europskih organizacija, poput EHTTA-e, Europske udruge povijesnih termalnih gradova koja okuplja više od 50 destinacija umreženih i u Europsku rutu povijesnih lječilišta. Predvode ih The Great Spas of Europe, 11 znamenitih europskih lječilišnih gradova iz sedam zemalja, koji su 2021. uvršteni na UNESCO-ovu listu svjetske baštine kao transnacionalno dobro. Baden-Baden, Vichy, Spa, Bath, Montecatini Terme, Karlovy Vary, Baden kraj Beča, Bad Kissingen i Bad Ems prepoznati su zbog svoje univerzalne vrijednosti i zajedničke baštine europskih lječilišta koja se razvijala od rimskog doba do danas.
Uz jedinstvenu lječilišnu arhitekturu i infrastrukturu, mineralne i termalne izvore, europske spa gradove krase prekrasni perivoji i parkovi, karakteristični "terapijski lječilišni krajolik" u kojemu je rekreacija duž mreže izgrađenih staza bila propisana kao dio terapije. To su bila i mjesta kreacije kozmopolitskih kolonija europskih znanstvenika, pisaca i umjetnika, koji su u njima stvarali svoja najveća djela. Pokrovitelji europskim termalnim i klimatskim lječilištima često su bile kraljevske i carske obitelji, a popularizirala ih je europska aristokracija, ali i književnici i putopisci, čija djela pružaju izuzetan materijal za rekonstrukciju društvenih zbivanja.
Zdravlje i povratak prirodi
Uz kulturološku i historiografsku analizu prebogatog književnog, publicističkog i umjetničkog materijala koji je pratio razvoj europskih spa destinacija, na brijunskoj konferenciji bit će riječi o aspektu održivosti, važnosti ulaganja u turističku i prometnu infrastrukturu te specijalizaciji destinacija zdravstvenog, wellness, sportskog i ekoturizma u sektoru prevencije i rehabilitacije za najranjivije skupine u (post)pandemijskom razdoblju. Zdravlje i wellness uz povratak prirodi i tradicionalnim oblicima putovanja svjetski su turistički trendovi. Bogata lječilišna tradicija i visoka kvaliteta termalnih voda među prednostima su europskih i hrvatskih toplica. Ipak, zastarjelost ponude, pomalo "umoran" imidž i potreba za ulaganjima u infrastrukturu i dalje su ključni izazovi.
Zdravstveni turizam najbrže je rastući dio turističke industrije, uz godišnji rast po stopi 15-20 posto. U ovom segmentu Hrvatska ima izuzetno jaku resursnu osnovu i bogatu tradiciju. Riječ je o proizvodu koji nije vezan uz sunce i more pa snažno utječe na produljenje sezone, ukazuju stručnjaci.
