Otvorenjem izložbe istaknutog modernističkog slikara Petra Dobrovića u Srpskom kulturnom centru u četvrtak su službeno počeli ovogodišnji Dani srpske kulture.
vrijeme: 15.10.2026. -
mjesto: Zagreb
Za ovu je izložbu posuđeno sedamdesetak antologijskih slika iz zbirke Kuće legata u Beogradu, ali i nekih hrvatskih muzejskih institucija.
"Dobrović je jedan od najvažnijih predstavnika srpskog slikarstva, ali i tadašnjih intelektualnih krugova prve polovice 20. stoljeća. Njegovo slikarstvo, prepoznatljivo po snažnom koloritu i izražajnosti, zauzima važno mjesto u povijesti moderne umjetnosti", navodi Srpski kulturni centar.
Nakon 36 godina od prethodne samostalne izložbe u Klovićevim dvorima, zagrebačka publika ima priliku po prvi puta vidjeti najbolja djela ovog umjetnika na jednom mjestu.
Petar Dobrović (Pečuh, 1890. - Beograd, 1942.), pripada među slikare koji su stvarali moderno kolorističko i ekspresionističko slikarstvo u prvoj polovici 20. stoljeća na ovim prostorima, a struka ističe kako je njegova pozicija oduvijek bila specifična jer je spajao kulture, podneblja i prostore,
Autorica koncepcije i kustosica izložbe, Nevena Petrić, rekla je kako je Dobrovićev umjetnički opus oblikovan susretima različitih kulturnih prostora, intelektualnih krugova i umjetničkih iskustava.
"Naslov
Obzori pritom upućuje na geografske i intelektualne horizonte koji su obilježili Dobrovićev život i umjetnost, od mađarskog kulturnog prostora, u kojem je rođen i školovao se, preko europskih umjetničkih sredina, do Hrvatske, a osobito Dalmacije, koja je imala važnu ulogu u oblikovanju njegova slikarskog jezika. Naposljetku i Beograda gdje je živio i radio na Umetničkoj akademiji, i to u drugoj polovici života", rekla je.
Na izložbi su predstavljeni portreti jednog od najboljih Dobrovićevih prijatelja, hrvatskog književnika Miroslava Krleže, kao i skupni portret redakcije "Danas" u kojoj je Krleža bio jedan od urednika, zatim dubrovačkog intelektualnog kruga oko Koste Strajnića, portreti supruge Olge kao i vedute Dalmacije iz dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća.
Iako je primarno prepoznat kao srpski slikar, njegovo je umjetničko formiranje duboko povezano s mađarskim kulturnim prostorom, dok je hrvatska, a osobito dalmatinska i dubrovačka sredina, postala jedno od ključnih mjesta njegove umjetničke inspiracije.
"Mlini kraj Dubrovnika bili su više od desetljeća njegovo životno i umjetničko uporište. Svjetlo, boja, krajolik i atmosfera južnog podneblja postupno ulaze u strukturu njegova slikarstva", rekla je Nevena Petrić.
Nekoliko djela posuđeno je iz Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti u Zagrebu, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci i Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Koautorica izložbe je povjesničarka umjetnosti Nevenka Šarčević, a tijekom trajanja izložbe bit će organizirana vodstva kroz postav.
Otvorenju su nazočili predstavnici Veleposlanstva Republike Srbije u Hrvatskoj te Filip Brusić-Renaud, ravnatelj kuće Legata iz Beograda.
Izložbu je otvorio predsjednik Srpskog narodnog vijeća, Milorad Pupovac, koji je s kustosima i povjesničarima umjetnosti razgledavao Dobrovićeve slike u depoima u kući Legata.
"Naučio sam da depoe treba istraživati i muzeje otvarati. U njima je naša prošlost, često potisnuta iz razno raznih razloga, i uvelike reducirana. U ovom depou našli smo jednu dobru prošlost, važne fragmente, prošlost velikih ljudi, i nije slučajno što se govorilo o epohi", naglasio je.
Izložba je otvorena do 15. studenoga 2026. (Hina)
