Otvoren Mjesec hrvatske knjige - primjer najbolje prakse za knjižničare diljem Europe

Izrazivši zadovoljstvo što je vrijednost ove nacionalne manifestacije potvrđena i na međunarodnoj razini, ministrica se s ponosom osvrnula na izvješće Europske unije u kojem je Mjesec hrvatske knjige istaknut kao iznimno uspješan model za promicanje pismenosti i kulture čitanja, čime je postao nadahnuće i primjer najbolje prakse za knjižničare diljem Europe.
 
Podsjetivši kako Ministarstvo godinama sustavno ulaže u knjižnične prostore, svjesno njihove važne uloge u promicanju čitanja, cjeloživotnog učenja i dostupnosti kulture, ministrica je podsjetila kako je diljem Europe od 2012. godine zatvoreno oko 3000 knjižnica, a Hrvatska se nalazi među četiri države koje su povećale ukupan broj knjižnica. Istaknula je kako je od 2016. godine, zahvaljujući europskim i nacionalnim sredstvima više od 40 knjižnica širom Hrvatske otvoreno, obnovljeno ili prošireno. Ističu se knjižnice u Varaždinu, Požegi, Vinkovcima, Rijeci, Sisku, Bjelovaru, Slavonskom Brodu, Osijeku, Rijeci (Sveučilišna knjižnica), Virovitici i Šibeniku.
 
U okviru poziva Energetska obnova zgrada sa statusom kulturnog dobra, financiranog putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, Ministarstvo kulture i medija osiguralo je gotovo 9,4 milijuna eura za obnovu šest zgrada knjižnica u Hrvatskoj. U okviru obnove i unapređenja javne kulturne infrastrukture, za projekte knjižnica osigurano je više od 8,2 milijuna eura, a među najvažnijim uspješno realiziranim projektima upravo je rekonstrukcija i opremanje Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica. Vrijednost projekta iznosila je više od 1,19 milijuna eura, od čega je više od milijun eura osigurano iz europskih sredstava. Obnovljeni i dograđeni prostori, novi sadržaji, digitalna rješenja i energetski učinkoviti sustavi omogućili su knjižnici da dodatno ojača svoju ulogu kulturnog i obrazovnog središta ovoga kraja.
 
Ministrica je dodala kako su takva ulaganja obuhvaćala obnovu postojećih zgrada, izgradnju novih knjižničnih prostora, digitalnu transformaciju knjižničnih usluga i financiranje knjižnične djelatnosti te razvoj mreže pokretnih knjižnica kako bi knjiga i znanje bili dostupni svim društvenim skupinama. Posebno je istaknula i razvoj mreže pokretnih knjižnica u Hrvatskoj te najavila kako se radi na stvaranju modela sufinanciranja koji će omogućiti da se pokretne knjižnice sustavno nastave financirati. Kroz dva ciklusa osigurano je ukupno 13,7 milijuna eura, čime je omogućena nabava 35 vozila pokretnih knjižnica u čak 18 županija. Ministrica je istaknula kako su tu veliku ulogu odigrale i lokalne i regionalne samouprave koje su zajedno s knjižnicama partneri u projektima.
 
Na kraju ministrica je spomenula i brojne programe promicanja čitanja koji se provode u knjižnicama. Uz nacionalni program Rođeni za čitanje koji se provodi u više od 95 posto pedijatrijskih ambulanti, ministrica se osvrnula i na program medijske pismenosti te ostale programe koji čine dio strategije poticanja čitanja Ministarstva kulture i medija kojom se cjelovito podupire cijeli lanac knjige i razvija kultura čitanja. Ministrica je najavila i nove susrete u osuvremenjenim knjižničnim prostorima u Šibeniku, Svetoj Nedjelji /Kerestincu, Jastrebarskom, Hvaru i drugim.
 
Uz ministricu, na otvorenju Mjeseca hrvatske knjige govorili su župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, zamjenica gradonačelnika grada Virovitice, ambasadorica Mjeseca hrvatske knjige 2026. godine Lana Ceraj, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica Robert Fritz i predsjednica Programskog i organizacijskog odbora Mjeseca hrvatske knjige Iva Lorković. Nakon službenog otvorenja uslijedio je obilazak i razgled izložbi Državnog arhiva i Gradskog muzeja Virovitica.
 
Ovogodišnja tema „Od priča do otkrića“ posvećena je prirodnim znanostima, a obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige odvija se u ozračju važnih obljetnica velikana hrvatske i svjetske znanosti, među kojima se ističu 400. obljetnica smrti Marina Getaldića, 170. obljetnica rođenja Nikole Tesle, 120. obljetnica rođenja Vladimira Preloga, 100. obljetnica smrti Mije Kišpatića i 50. obljetnica smrti Lavoslava Ružičke, ali i 150. obljetnica rođenja velikih hrvatskih književnika Vladimira Nazora i Milana Begovića.
 
Mjesec hrvatske knjige već desetljećima predstavlja središnju nacionalnu manifestaciju posvećenu knjizi, čitanju, knjižnicama i autorima, stoga će tijekom sljedećih mjesec dana knjižnice diljem Hrvatske postati posebna mjesta susreta, razgovora, mašte, stvaranja i razmjene ideja, potvrđujući svoju važnu ulogu u kulturnom i društvenom životu zajednice.

Galerija fotografija>>>
 
>>> Program Mjeseca hrvatske knjige dostupan je na poveznici: https://mhk.hr/