Otpornosti kulturne baštine u kontekstu suvremenih izazova glavna je tema godišnjeg sastanka čelnika europskih baštinskih institucija - European Heritage Heads Foruma

Na Forumu koji je od 7. do 9. listopada okupio čelnike baštinskih institucija, agencija i uprava iz cijele Europe raspravljalo se o otpornosti kulturne baštine s naglaskom na pripravnost, preventivnu zaštitu i ublažavanje rizika, ali i brz te učinkovit odgovor na krizne situacije, kao i oporavku. 
Baštinski sudionici su kroz tematske rasprave predstavili postojeće dobre prakse i razmijenili iskustva o unapređenjima vezanim za pripravnosti, izgradnju kapaciteta potrebnu za brzu reakciju te pravne i proceduralne okvire koji omogućuju učinkovitu pripremu za katastrofe koje pogađaju kulturnu baštinu. Raspravljalo se i o važnosti digitalizacije i dokumentiranja kulturne baštine kao temelja njezina očuvanja, ali istovremeno i alata koji poboljšava dostupnost i razmjenu znanja. Predstavnici 27 država, uključujući Ujedinjenu Kraljevinu, Island, Švicarsku, Norvešku, ali i po prvi put Bosnu i Hercegovinu te Sjevernu Makedoniju, tijekom tri dana ekstenzivnog programa upoznali su se s vodećim hrvatskim stručnjacima i dobrim praksama te posjetili zagrebačku katedralu, Atelier Meštrović, povijesnu jezgru grada Petrinje i Siska - lokalitete obnavljane nakon potresa putem Ministarstva kulture i medija.
 
Središnje događanje trodnevnog susreta održalo se u četvrtak, 8. listopada u zgradi Muzeja Mimara koji je nakon završene konstrukcijske, cjelovite i energetske obnove za susret baštinskih stručnjaka otvorio svoja vrata. Ministrica kulture i medija dr. sc. Nina Obuljen Koržinek istaknula je važnost interdisciplinarnog pristupa obnovi baštine i razmjene iskustva u upravljanju rizicima posebno u kontekstu hrvatskog iskustva poslijepotresne obnove. Podsjetila je na to da je tema rizika i kulturne baštine odabrana kao prioritet tijekom predsjedanja Vijećem Europske unije 2020. godine, a da su nedugo zatim nastupili pandemija i dva potresa koji su prouzročili progresivne štete na kulturnoj baštini. Pandemija je otežala brzu mobilizaciju stručnjaka, no osim na dragocjenu međunarodnu stručnu i financijsku pomoć, oslonili smo se na vlastite snage i iskustvo stečeno nakon potresa u Dubrovniku i nakon strašnih razaranja u Domovinskom ratu, rekla je ministrica. Dodala je kako se iznimnim radom i zalaganjem u prvom redu konzervatora i restauratora, ali i svih drugih stručnjaka, od projektanata do izvođača, uspjelo povući sredstva iz Fonda solidarnosti Europske unije - 487 milijuna eura za hitne mjere zaštite i konstrukcijsku obnovu, a potom i Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te Državnog proračuna, kako bi danas s ponosom mogli reći kako smo obnovili ili smo u zadnjoj fazi obnove 511 zgrada kulturne, javne i sakralne namjene u vrijednosti od 1,7 milijardi eura.
 
Govoreći o važnosti međunarodne suradnje te transformacije promišljanja baštinskih politika, ministrica je podsjetila da se tijekom post-potresnog razdoblja promijenio Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kako bismo preciznije definirali pristup katastrofama.  Dodala je i kako se nakon potresa u okviru Uprave za zaštitu kulturne baštine osnovao Sektor za upravljanje rizicima (sada Samostalni sektor), a stručnjaci se kontinuirano educiraju u polju upravljanja rizicima na međunarodnoj razini te surađuju sa sustavom civilne zaštite te posebice s ICCROM-om, UNESCO-om, ICOMOS-om i drugim europskim i međunarodnim organizacijama i inicijativama. Na kraju je istaknula da se u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti nije provodila samo poslijepotresna obnova već da smo “energetski obnovili kulturne institucije te izgradili, obnovili ili proširili osam državnih arhiva, a uspostavili smo i e-Konzervatorske podloge, novu nacionalnu infrastrukturu za upravljanje kulturno-povijesnim cjelinama.”
 
Sastankom je predsjedao ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija Tomislav Petrinec, koji se osvrnuo na temu ovogodišnjeg skupa te istaknuo kako „Zagreb zajedno sa središnjom Hrvatskom u posljednjih šest godina proživljava izazove obnove nakon potresa 2020. s kojima se uspješno nosimo i čije rezultate sa zadovoljstvom možemo pokazati“. O upravljanju rizicima za kulturnu baštinu govorio je potpredsjednik Međunarodnog znanstvenog povjerenstva za spremnost na rizike ICOMOS-a i docent pri Građevinskom fakultetu Sveučilišta u Portu Xavier Romão. Na sastanku se raspravljalo o tome na koji su način konzervatorske službe prisutne u kriznim situacijama kada je ugrožena kulturna baština, o njihovoj organizaciji i njihovoj zadaći u slučaju izvanrednih okolnosti.
 
Drugoga dana sastanka je nastavljena predavanjima o dobrim praksama i izazovima u zaštiti i upravljanju nepokretnih kulturnih dobara upisanih na UNESCO-ov Popis svjetske baštine. O obnovi i upravljanju kulturnom baštinom govorile su ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić i Gorana Barišić Bačelić, ravnateljica ustanove Tvrđava kulture Šibenik. Glavno izlaganje drugoga dana imala je voditeljica međunarodne strategije u Historic England, Alexandra Warr, koja više od dva desetljeća djeluje u području kreiranja politika i upravljanja kulturnom baštinom, predstavljajući engleski sektor baštine na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Govorila je i o osnivanju European Heritage Heads Foruma, upravo kao jedna od osnivača, i okupljanju čelnika nadležnih za baštinu iz cijele Europe - “neformalne skupine formalnih ljudi”. Plenarnom sjednicom predsjedao je ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Tomislav Petrinec, a s obzirom da rotirajuće predsjedanje osigurava razmjenu različitih perspektiva među državama na kraju sjednice održana je primopredaja dužnosti glavnom ravnatelju Finske agencije za kulturnu baštinu Kimmu Leväu za sljedeći mandat. 
 
Prije formalnog početka sastanka organiziran je obilazak najstarijih dijelova Zagreba, njegove dvije povijesne jezgre, ali i povijesnog pothvata obnove nakon potresa, koji ima snažan potencijal za suvremene prilagodbe, zelenu tranziciju i unaprjeđenje urbanog života. Baštinski stručnjaci u Zagrebu su obišli jedan od najzahtjevnijih projekata obnove na području Europske unije - zagrebačku katedralu. Uz obilazak gradilišta, stručni posjet obuhvatio je i vrijedna izlaganja hrvatskih stručnjaka uključenih u različite segmente obnove katedrale koja se provodi u skladu sa suvremenim konzervatorskim smjernicama i načelima. Hrvatski stručnjaci, konzervatori i predstavnici projektnog konzorcija zaduženog za konstrukcijsku obnovu katedrale nakon potresa predstavili su opsežne i složene radove na obnovi, čija je realizacija u kritičnoj fazi. Susret je nastavljen uz vođeni obilazak Ateliera Meštrović, jedne od prvih cjelovito obnovljenih zgrada u resoru Ministarstva kulture i medija po načelu Build Back Better uz očuvanje svih sastavnica njezine arhitektonske vrijednosti i namjene. 
 
Baštinski stručnjaci obišli su i povijesnu jezgru Petrinje i lokalitete obnavljane nakon potresa u Sisku pod vodstvom voditeljice područne konzervatorske službe Ivane Miletić Čakširan, koja je vodila proces obnove za kulturno-povijesnu cjelinu Petrinje i druge lokacije na području cijele Sisačko-moslavačke županije. Posjet Sisku završen je obilaskom obnovljene zgrade industrijske baštine Gradske munjare, koja je nakon obnove dobila novu namjenu te je danas najsuvremenija zvjezdarnica u Hrvatskoj.
 
European Heritage Heads Forum (EHHF) neformalna je stručna mreža čelnika nacionalnih tijela nadležnih za baštinu (graditeljsku baštinu, krajobraze i arheologiju) iz zemalja Europske unije, Europskog gospodarskog prostora i država članica Vijeća Europe.

Galerija fotografija