Objavljeno besplatno e-izdanje Gilićeva 'Uvoda u teoriju filmske priče'

U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] objavljeno je drugo, izmijenjeno izdanje sveučilišnog udžbenika Uvod u teoriju filmske priče filmologa Nikice Gilića. Knjigu, izvorno objavljenu 2007. godine, objavilo je Društvo za promicanje književnosti na novim medijima [DPKM], a čitateljima je dostupna za besplatno online čitanje te preuzimanje u formatima EPUB i PDF.
 
Premda je igrani film u središtu javne pozornosti, a priča najčešća tema filmskih kritika i gledateljskih razgovora, filmska se naracija u hrvatskoj filmologiji dugo proučavala uglavnom u pojedinačnim člancima, enciklopedijskim natuknicama i poglavljima knjiga šire tematike. Hrvoje Turković u uvodnoj bilješci ističe da je Gilićeva knjiga prva na hrvatskom jeziku koja se središnje posvetila teoriji naracije primijenjenoj na film, produbljujući razumijevanje prirode i unutarnjih mehanizama filmskog pripovijedanja.
 
Knjiga najprije prikazuje razvoj teorije pripovijedanja, od antičkih početaka preko ruskog formalizma, strukturalizma i semiotike do suvremene naratologije i kognitivističke filmologije. Zatim razrađuje temeljne pojmove potrebne za razumijevanje filmske priče: odnos priče i pripovijedanja, organizaciju filmskog prostora i vremena, trajanje i redoslijed događaja, fokalizaciju i točku gledišta, narativne razine, implicitnog autora i čitatelja te ulogu filmskog pripovjedača.
 
Teorijski pojmovi pritom nisu predstavljeni kao zatvoren akademski sustav, nego se njihova vrijednost provjerava na konkretnim filmovima. Gilić pokazuje kako Građanin Kane isti život rekonstruira iz različitih perspektiva, kako Memento obrće vremenski slijed, kako Klub boraca gledatelja zatvara u nepouzdanu svijest glavnog lika te kako Psiho, H-8…, Tko pjeva zlo ne misli, Ponedjeljak ili utorak, Prošle godine u Marienbadu i brojni drugi filmovi prostorom, montažom, zvukom i ritmom oblikuju gledateljevo razumijevanje događaja i likova.
 
Posebnu pozornost knjiga posvećuje onome po čemu se filmska priča razlikuje od književne. Film ne prenosi događaje samo riječima, nego ih pokazuje i čini čujnima, određujući izgled likova i prostora, trajanje prizora, ritam montaže, odnos slike i zvuka te smjer gledateljeve pozornosti. Njegova je priča zato istodobno narativna, vizualna i glazbena struktura. Filmski gledatelj pritom nije pasivan primatelj, nego aktivno prepoznaje obrasce, postavlja pretpostavke, povezuje informacije i neprestano provjerava vlastito razumijevanje prikazanog svijeta.
 
Terminološki precizna, ali pisana bistrim i preglednim stilom, knjiga je ponajprije namijenjena studentima filma, komparativne književnosti, filologije, medijske kulture, sociologije i antropologije. Istodobno može poslužiti nastavnicima, kritičarima i svim gledateljima koji žele razumjeti zašto ih pojedini film vodi s lakoćom, drugi namjerno zbunjuje, a treći ih navodi da povjeruju pripovjedaču kojem možda ne bi trebali vjerovati.
 
Nikica Gilić redoviti je profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje predaje teoriju i povijest filma na Odsjeku za komparativnu književnost, a predaje i na Akademiji dramske umjetnosti. Bio je glavni urednik Hrvatskog filmskog ljetopisa od 2010. do 2022. godine, član je uredništava više domaćih i međunarodnih časopisa te dobitnik Nagrade Filozofskog fakulteta, Nagrade Vladimir Vuković, Nagrade SFERA i Nagrade Grada Zagreba. Autor je knjiga Filmske vrste i rodovi, Uvod u teoriju filmske priče, Uvod u povijest hrvatskog igranog filma i Predavanja o filmskom modernizmu.
 
U okviru projekta BEK već je objavljena i Gilićeva knjiga Filmske vrste i rodovi, jedna od najčitanijih knjiga u povijesti projekta. Zabilježila je gotovo 49 tisuća online čitanja i čak 37 tisuća preuzimanja, a više je čitatelja među svim izdanjima projekta privukao samo zbornik tekstova i intervjua Noama Chomskog Mediji, propaganda i sistem.