O programu AgoraEU i Planu rada za kulturu 2027-2030 na sastanku Vijeća EU za obrazovanje, mlade, kulturu i sport u Bruxellesu

U okviru sastanka razmatran je Prijedlog uredbe Europske komisije o uspostavi novog programa AgoraEU za sljedeće višegodišnje programsko razdoblje 2028.-2034., koji je dio paketa novog Višegodišnjeg financijskog okvira. Program predviđa objedinjavanje dosadašnjih programa i instrumenata, uključujući Kreativnu Europu - Kultura i MEDIA te program Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV) u jedinstvenu strukturu s ciljem jačanja kulturnog i audiovizualnog sektora te promicanja demokratskih vrijednosti, kulturne raznolikosti i slobode izražavanja.
 
Na Vijeću se također raspravljalo o Planu rada za kulturu za nadolazeće razdoblje, kao ključnom instrumentu koordinacije kulturnih politika. Naglašeni su dosadašnji prioriteti poput kulturne raznolikosti, potpore kreativnim sektorima, mobilnosti, baštine, inkluzije i održivosti, dok će se novi Plan rada za razdoblje 2027-2030 usmjeriti na digitalizaciju, klimatske promjene, geopolitičke izazove i društvenu koheziju, u skladu sa strategijom nazvanom „Kulturni kompas za Europu“. Ministri su razmijenili mišljenja o ključnim prioritetima i načinima njihove provedbe te o potrebi fleksibilnog pristupa kako bi se taj plan mogao prilagođavati novim okolnostima i izazovima.
 
Henna Virkkunen je naglasila da će Europska unija kroz novi programski okvir nastaviti snažno podupirati audiovizualni i kreativni sektor, s posebnim naglaskom na prekograničnu distribuciju europskog filmskog i kulturnog sadržaja te jačanje njegove konkurentnosti. Istaknula je i da je u kontekstu razvoja umjetne inteligencije ključno očuvati neovisan i raznolik medijski i audiovizualni ekosustav, uz istodobno prilagođavanje sektora novim tehnološkim promjenama i izazovima digitalnog okruženja.
 
Povjerenik Micallef naglasio je pravovremenost rasprave o Planu rada za kulturu, naglasivši da se odvija u trenutku brojnih izazova s kojima se Europa suočava te da zahtijeva zajednički i usklađen pristup država članica. Istaknuo je „Kulturni kompas za Europu” kao ključni strateški okvir te zahvalio državama članicama na suradnji u provedbi zajedničkih ciljeva i jačanju političke predanosti temeljnim načelima kulturne politike EU-a. Podsjetio je i na rezultate aktualnog radnog plana koji je dodatno ojačao suradnju među državama članicama kroz razmjenu iskustava te razvoj zajedničkih preporuka i inicijativa u područjima međunarodnih kulturnih odnosa, povezanosti kulture i zdravlja te potpore Ukrajini.
Zaključno je naglasio potrebu za fokusom na rezultate i učinkovitost, uz tri prioriteta: nadogradnju dobrih praksi, usmjeravanje na područja s najvećim učinkom i jačanje suradnje među državama članicama, uz poseban naglasak na umjetnu inteligenciju, radne uvjete i slobodu umjetničkog izražavanja.
 
Ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek u svojim intervencijama poručila je kako je donošenje novog Plana rada za kulturu ključno za osiguravanje kontinuiteta kulturnih politika te pružanje stabilne potpore kulturnom i kreativnom sektoru u suočavanju s izazovima poput klimatske krize i razvoja umjetne inteligencije. Govoreći o evaluaciji postojećeg Plana rada za kulturu, naglasila je važnost jačanja međusektorskog pristupa, učinkovitijih financijskih mehanizama i veće vidljivosti rezultata među državama članicama. Istaknula je pritom kako kultura i audiovizualni mediji imaju važnu ulogu u promicanju pluralizma, jačanju demokracije te očuvanju kulturne i jezične raznolikosti. Posebno je upozorila na potrebu jačanja otpornosti kulture i kulturne baštine, osiguravanja dostupnosti kulture svim građanima te daljnjeg razvoja otvorene metode koordinacije i razmjene dobre prakse među državama članicama. Na kraju je naglasila važnost medijske pismenosti, borbe protiv dezinformacija i razvoja kritičkog mišljenja kao ključnih elemenata otpornosti društva i jačanja demokracije.
 
U raspravi koju je otvorila Španjolska istaknuta je potreba zaštite autora i pravedne naknade za kulturni i kreativni sektor u kontekstu generativne umjetne inteligencije. U okviru te rasprave ministrica Obuljen Koržinek izrazila je potporu stajalištima iznesenima u rezoluciji Europskog parlamenta. Naglasila je da je Hrvatska kao i ostale države relativno nedavno provela reformu autorskog zakonodavstva, no da ubrzani razvoj generativne umjetne inteligencije zahtijeva novu, brzu i ciljanu reakciju, uključujući reviziju propisa te donošenje odgovarajućih mjera i strategija. Ministrica je podržala najavu Europske komisije o izradi strategije za umjetnu inteligenciju u kulturnim i kreativnim sektorima koja se očekuje u prvom kvartalu 2027. godine, istaknuvši pritom zabrinutost zbog mogući rizika: nemogućnosti ostvarivanja pravedne naknade za autore, gubitka radnih mjesta - osobito među mladim kreativcima - te pada kvalitete i raznolikosti europskog kulturnog sadržaja.
 
Ministri su još jednom upozorili na političku i simboličku problematičnost povratka Ruske Federacije na Venecijanski bijenale te na rizik normalizacije njezine prisutnosti na europskim kulturnim platformama unatoč agresiji na Ukrajinu, naglašavajući potrebu dosljedne primjene EU sankcija u kulturnom sektoru i sprječavanja mogućnosti da Rusija putem sudjelovanja na kulturnim, sportskim ili znanstvenim događajima normalizira svoje prisustvo na međunarodnoj sceni i posebno u Europskoj uniji.
 
Na inicijativu Njemačke predstavljeni su izazovi medijskog pluralizma povezani s utjecajem digitalnih platformi i algoritama te potreba jačanja Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama, a poljska delegacija informirala je ministre o Konferenciji o obnovi Ukrajine (URC) koja će se održati u Gdanjsku 25. i 26. lipnja 2026., a bavit će se temom obnove ukrajinskog kulturnog sektora i očuvanjem kulturne baštine.
 
Na kraju sastanka irska delegacija predstavila je prioritete predsjedanja u području kulture, audiovizualnih djelatnosti i medija za razdoblje od 1. srpnja do 31. prosinca 2026., s naglaskom na ključne aktivnosti koje će se provoditi tijekom navedenog razdoblja.
 
U nastavku svoga boravka u Bruxellesu ministrica Obuljen Koržinek sudjelovala je i na završnom popratnom događanju na visokoj razini „Twin it! 3D za europsku kulturnu kampanju“, konferenciju koju je organizirala Europeana, a hrvatska delegacija sudjelovala je u programu na poziv izvršne potpredsjednice Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henne Virkkunen. Kao jedna od sedam EU ministara, dr. sc. Nina Obuljen Koržinek predstavila je projekt digitalizacije Crkve sv. Marka, jedne od najprepoznatljivijih povijesnih građevina i simbola grada Zagreba te važnog dijela hrvatskog kulturnog i povijesnog identiteta koja je oštećena u potresu 2020. godine. Posebno je naglasila kako je zahvaljujući 3D snimanju kulturne baštine nakon potresa bilo moguće izraditi detaljnu procjenu štete, što je omogućilo bržu izradu projekata obnove i efikasnije povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije koji su osigurani za obnovu nakon potresa. Hrvatski primjer pokazao je kako digitalizacija kulturne baštine u praksi postaje iznimno koristan alat u upravljanju rizicima te u zaštiti i obnovi kulturne baštine. Zaključno je izrazila nadu da će hrvatsko iskustvo u području digitalizacije i obnove kulturne baštine poslužiti kao primjer i doprinos drugim državama u budućim naporima očuvanja kulturne baštine.
 
Galerija fotografija>>>