Panel rasprava s temom 'Budućnost radija', koja je održana u zagrebačkoj Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića gradskih knjižnica Zagreb, bila je još jedna u nizu događaja kojim se obilježava stota godišnjica Hrvatskoj radija.
vrijeme: 15.05.2026. -
mjesto: Zagreb
Hrvatski radio u Zagrebu je jedna od prvih radiopostaja u ovom dijelu Europe, a četrdesetih i pedesetih godina prošlog stoljeća otvorene su i lokalne postaje u Dubrovniku, Osijeku, Splitu, Rijeci i drugim gradovima. Program se počeo emitirati davne 1926. riječima „Halo, halo! Ovdje Radio Zagreb!“ koje je u radijski eter izgovorila spikerica Božena Begović.
Hrvatska radio televizija s radom je započela trideset godina kasnije (1956.), emitirajući otvaranje Zagrebačkog velesajma. Godine 1964. započelo je emitiranje programa Drugog i Trećeg program Radio Zagreba, a 1990. godine Televizija Zagreb je, promijenivši naziv, postala Hrvatska radiotelevizija.
Ministrica Obuljen Koržinek je istaknula kako je mnogo važnih trenutaka za hrvatsko društvo i za hrvatske građane u kojima su radio, a onda kasnije i televizija odigrali ključnu ulogu. Poručila je kako na javni radio servis gleda kao na jednu od najvažnijih kulturnih institucija bez kojih nema ni nacionalne kulture ni svih sadržaja koje pogotovo radio, ali televizije distribuiraju i stvaraju.
Govoreći o budućnosti radija ministrica je poručila kako o njoj ne možemo sa sigurnošću govoriti. „Svjesni smo da s jedne strane imamo ubrzani razvoj tehnologije koji se eksponencijalno ubrzava, gdje je jako teško i regulatorima, ali onima koji upravljaju javnim servisima dovoljno se brzo prilagođavati. Međutim, s druge strane imamo ljude koji imaju potrebu, građane koji imaju potrebu upravo za izravnim kontaktom, za stvarnim ljudima, za interakcijama sa stvarnim ljudima“, naglasila je.
„Vjerujem da će ta potreba ljudi i građana za tim izravnim tipom komunikacije, koju komuniciraju i prenose klasični mediji, tu mislim u prvom redu na radio, da će osigurati svoj opstanak. Prisjetimo se samo donedavnih negativnih predviđanja za knjižnice i za tiskanu knjigu prije samo 10-15 godina koje su ukazivale na to da će se u budućnosti čitati samo digitalne knjige što se pokazalo pogrešno. Naprotiv, vidimo suprotan trend i povratak knjizi i čitanju.
„Vjerujem i optimist sam, iako nam podaci o porastu konzumacije društvenih mreža i slabljenju interesa za medije koji su jučer izneseni na konferenciji „Demokracija u doba TikToka i izbjegavanja vijesti“, da ćemo se vraćati možda onom tipu interakcije i komunikacije koja je postojala kada su mediji nastajali i da će se mediji svemu tome u današnjem tehnološkom kontekstu prilagođavati“, zaključila je.
Na panelu o budućnosti radija, uz ministricu kulture i medija dr. sc. Ninu Obuljen Koržinek, sudjelovali su glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb, predsjednik Vijeća za medije i ravnatelj Agencije za medije Josip Popovac, direktor Radio Slovenije i potpredsjednik EBU Radijskog odbora Mirko Štular, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak, član Saborskog odbora za informiranje, informatizaciju i medije Ivan Račan, predsjednik Hrvatske udruge radijskih nakladnika Željko Švenda i Luka Đurić iz Hrvatskog radijskog foruma.
Podsjećamo, Hrvatska radio televizija danas emitira jedanaest radijskih kanala i četiri televizijska, a prisutna je na internetu i digitalnim platformama. Ima ulogu javnog medijskog servisa čija je obveza razvijati konstruktivno i profesionalno novinarstvo, proizvoditi dokumentarni, školski i obrazovni program, štititi hrvatski jezik i hrvatsku kulturu te pridonositi ulaganjem u kulturni i kreativni sektor, među ostalim i jačanjem svojih orkestara i zbora HRT-a. Kao i svi ostali javni medijski servisi suočava se s izazovima globalnih medijskih kriza, dramatičnim promjenama u načinu korištenja medijskih usluga i padu povjerenja javnosti. Prema istraživanjima, radio je kao medij i dalje relevantan i konkurentan u digitalnom dobu, privlačeći novu publiku i kontinuirano povećavajući angažman postojećih slušatelja.
Galerija fotografija>>>
