Novi broj časopisa Muzeologija posvećen temi 'Muzeji u potresu – potres u muzeju'

Hrvatska je među seizmički najugroženijim državama u Europi. Prema Karti potresnih područja Republike Hrvatske Zagreb se nalazi na jednom od četiri područja izložena jačim potresima. Od 1880. godine, kada ga je pogodio vrlo jak potres od 6,3, tlo se ljuljalo svakih nekoliko godina početkom 20. stoljeća. U posljednjih pola stoljeća ovaj dio Europe bio je u svakom desetljeću pogođen jačim potresom – od onoga u Skoplju koji je 1963. odnio tisuću života i ostavio 200 000 ljudi bez doma, zatim banjolučkoga iz 1969., deset godina poslije toga crnogorskoga, koji je načeo i tisuću građevina u Dubrovniku, do stonskoga iz 1996. godine. Unatoč tomu, 22. ožujka 2020. potres smo dočekali potpuno nespremni.
U prosincu 2019. godine, tri mjeseca prije potresa, Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba organizirao je stručnu konferenciju pod nazivom Zaštita kulturne baštine Grada Zagreba u kriznim uvjetima. Stručnjaci Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu tada su istaknuli da je potres neprihvatljiv rizik za Republiku Hrvatsku, da nemamo podataka o građevinama, da su sanacije kozmetičke prirode, da nema seizmičkih ojačavanja i da svijest zajednice o riziku od potresa nije razvijena, te su na koncu, u prosincu 2019. godine, zapitali „moramo li zaista čekati razoran potres da se to promijeni“.
U ovom broju Muzeologije u proširenom obliku objavljujemo rezultate istraživanja dokumentaristica Muzejskoga dokumentacijskog centra, predstavljenoga na toj istoj stručnoj konferenciji tri mjeseca prije potresa, kojim je analizom podataka o brojnosti i stupnju obrađenosti građe, zaštiti, stručnim i tehničkim uvjetima, starosti i zapuštenosti povijesnih, nenamjenskih zgrada po kojima su nagurani muzeji na području Grada Zagreba ustanovljena – nespremnost zagrebačkih muzeja na krizne situacije... (MDC)
Opširnije

Autor naslovnice je Boris Ljubičić, lektorica Dunja Vranešević, a urednica Maja Kocijan.


O časopisu