Na lokalitetu Vlaška Njiva unutar zaštićene zone antičke Ise na otoku Visu počela su arheološka istraživanja u kojima se ispituje postojanje dodatnih grčkih i rimskih grobova koji su nastali u vremenu od 4. stoljeća prije Krista do kasne antike, doznaje se na Institutu za arheologiju.
vrijeme: 19.05.2022. -
mjesto: Vis
Riječ je o nastavku arheološkog istraživanja iz 1983. godine kada je otkriven lokalitet antičke nekropole grada Ise s 249 grčkih i rimskih grobova u kojima su pronađeni izuzetno vrijedni nalazi koji se trenutno mogu pogledati na izložbi "Vis-à-Vis" u splitskom Arheološkom muzeju koji je tada vodio iskapanja.
Kako kaže voditeljica istraživanja Marina Ugarković s Instituta za arheologiju, prva faza radova trajat će mjesec dana, a cilj im je utvrditi prostire li se istočna isejska nekropola i dalje u smjeru sjevera na navedenom lokalitetu.
"Pretpostavljamo da postoje grčki i rimski grobovi i na prostoru koji se nalazi u blizini već definiranog dijela nekropole, stoga nam je želja pronaći ih te pažljivo dokumentirati otkrivene nalaze", kazala je Ugarković najavivši i sljedeće faze u kojima imaju želju istražiti prostor između postojećeg hotela i bedema grada Ise na kojima se pretpostavljaju bogati i najstariji grobni nalazi.
Drevni otočni grad Isa (Issa), koji su prema pisanim izvorima osnovali sirakuški Grci u 4. st. pr. Kr. na mjestu današnjeg Visa (Gradina), jedan od najznačajnijih arheoloških lokaliteta na Jadranu te jedno od najstarijih urbanih središta, ako ne i najstarije, u Hrvatskoj. Sačuvan mu je perimetar gradskih zidova, ostaci helenističkog urbanizma i arhitekture, a trenutno je i jedini grčki grad u Hrvatskoj s otkrivenim nekropolama na lokalitetima Martvilo i Vlaška Njiva, ističu u Institutu za arheologiju.
Tim arheologa i studenata arheologije na čelu s Marinom Ugarković koja je doktorirala upravo na temi pogrebnih obreda grčke Ise te je autorica znanstvene monografije o nekropoli na Vlaškoj Njivi, upotpunili su i Eduard Visković i Maja Vidović.
Cilj je arheološkog tima da pronađeni nalazi budu javno dostupni i prezentirani kako bi se širila svijest o važnosti povijesnih nalazišta čime se stječu dodatna znanja o kulturama, ljudima i običajima koji su u našim mjestima živjeli davno prije nas, poručuju iz Instituta.
Izvor: Hina
