Ministrice Obuljen Koržinek i Hrstić predstavile rezultate nacionalnog čitalačkog izazova '15 po 15' – Zaista je cijela Hrvatska čitala djeci!

Izazovu se priključilo čak 12.666 roditelja, skrbnika, djedova, baka, prijatelja, 1996 dječjih vrtića, 364 knjižnica i bibliobusa te 994 škola, ustanova i ostalih zainteresiranih. U izazovu je tako sudjelovalo 118.248 djece iz 1332 gradova i naselja. Zaključak je jasan - zaista je cijela Hrvatska čitala djeci 15 minuta, 15 dana zaredom.
 
S obzirom na to da upravo danas, 4. veljače, na Međunarodni dan čitanja naglas, Gradska knjižnica Knjižnica Grada Zagreba organizira svoj redoviti program namijenjen predškolcima pod naslovom „Kutić priča i slikovnica“, ministrice kulture i medija te zdravstva prisustvovale su početku programa kojeg vodi koordinatorica Središnjeg odjela za djecu i mlade Gradske knjižnice Natalija Dragoja, a gosti su bila djeca Dječjeg vrtića Budućnost iz susjedne, Mihanovićeve ulice. Na početku programa, sve goste pozdravila je ravnateljica Knjižnica Grada Zagreba Sunčica Ostoić ističući kako je 15 zagrebačkih knjižnica sudjelovalo u ovom programu.
 
Rezultate programa i važnosti čitanja od najranije dobi na početku konferencije za medije iznijela je ministrica kulture i medija dr.sc. Nina Obuljen Koržinek. Ponajprije je zahvalila ministrici Hrstić i djelatnicima Ministarstva zdravstva, kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koji podupiru program, a posebno kolegicama iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, svim pedijatrima, doktorici Radonić koja je pokrenula cijelu inicijativu i svojim kolegicama iz Ministarstva kulture i medija koje provode program. „Najveća zahvala ide svim roditeljima, svim odgojiteljima, djedovima, bakama, svima učiteljima, učenicima koji su se vratili u svoje vrtiće i čitali djeci predškolske dobi, svim knjižničarima, onima koji vode bibliobuse, brojnim udrugama,“ rekla je ministrica Obuljen Koržinek, izrazivši zadovoljstvo što su se uključivali i oni za koje nismo mogli ni pretpostaviti da će se priključiti ovom izazovu. „Iznimno smo ponosni i sretni jer je ova akcija skrenula pozornost na ono što svi znamo, a to je koliko je važno čitanje“, istaknula je ministrica objavivši sjajan rezultat prema kojem je više od 118.000 djece bilo obuhvaćeno programom, odnosno kojoj se tijekom ovih 15 dana čitalo.
 
„Ako uzmemo u obzir da se godišnje u Hrvatskoj rodi oko 33.000 djece, to bi značilo da je otprilike tri generacije djece bilo uključeno u ovaj izazov i to je sjajan podatak. Moram priznati, iako smo puno očekivali od ove kampanje, rezultati nadilaze sve ono što smo mogli zamisliti. Podaci govore o dobroj rasprostranjenosti izazova diljem cijele Hrvatske“, naglasila je ministrica ističući kako su se kroz angažman roditelja, knjižnica i drugih partnera, u izazov uključile i najmanje naseljene županije i udaljena mjesta. Izrazila je zadovoljstvo što su se ovom izazovu priključivala i djeca iz drugih europskih država, od Švedske, Njemačke, Austrije i Bosne i Hercegovine do Srbije. „Spomenut ću i HGSS, državne arhive, udruge, muzeje itd. Neki su u tome bili iznimno kreativni i zaista velika zahvala svima. Ono što smo dobili kroz prve reakcije jest da ih je ovo potaknulo i motiviralo da čitaju djeci. Mnogi su u svojim svjedočenjima rekli da će nastaviti čitati 15 minuta djeci, a već prvog dana smo imali reakciju da sve moramo ponoviti“, rekla ministrica Obuljen Koržinek i zaključila da je akcija uspjela jer smo uspjeli skrenuti pozornost na važnost čitanja. Izrazila je nadu da i dalje svi budemo angažirani u čitanju djeci.
 
I ministrica zdravstva Irena Hrstić izrazila je veliku zahvalnost svojim kolegicama, liječnicama, pedijatricama i pokretačicama programa. „Velika hvala ide struci, odnosno pedijatrima koji su prepoznali važnost, koji su se usudili pokrenuti program i ono što je najvažnije - održati program. Pedijatrica Marija Radonić je vidjela priliku kako se djeci približiti, ali najvažnije je za reći da to nije samo približavanje djetetu kao čovjeku u malome, što mi liječnici kažemo da je dijete jedinka koja se razvija. Ona je pristupila svakom djetetu kao jedinki te je prepoznala priliku djelovanja na samom početku kako bi pridonijela njegovom razvoju“, istaknula je ministrica Hrstić. Dodala je kako se puno može govoriti kako čitanje djeluje na razvoj, no ono što u današnje vrijeme najviše treba naglasiti jest da čitanje, osim što omogućava da djeca razvijaju vlastite verbalne i mentalne sposobnosti, razvijaju ono što nam je svima najviše potrebno, a to je interakcija, povezanost i razvijanje emocija. „Petnaest minuta izgleda toliko malo odvojiti za razvoj jedne emocije i daljnji intelektualni razvoj, ali to je budućnost cijele Hrvatske, da se razvijamo družeći i da se razvijamo kao intelektualno svjesni i opismenjeni pojedinci“, upozorila je.
 
„Čovjek nije jedinka koja živi sama, već živi u društvu i upravo povezanost roditelja s djetetom, odgojitelja s djetetom, knjižničara s djetetom, to je najveća dobrobit ove akcije“, zaključila je ministrica Hrstić te posebno zahvalila svim pedijatrima koji na terenu održavaju ovaj program, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te najavila uvođenje programa kao stalne aktivnosti. Najavivši kako će Ministarstvo zdravstva i dalje podržavati ovaj program, posebno je zahvalila Ministarstvu kulture i medija što je prepoznalo tu zdravstvenu aktivnost.
 
O tijeku programa i budućim aktivnostima govorile su inicijatorica programa, pedijatrica Marija Radonić, voditeljica Službe za razvoj publike i programa Ruksak (pun) kulture i Rođeni za čitanje Maja Zrnčić, voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin te predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju Mirjana Kolarek Karakaš.

Predsjednica Hrvatskog društva za preventivnu i socijalnu pedijatriju Mirjana Kolarek Karakaš istaknula je kako je knjiga najbolja alternativa mobitelima. „Da malo aktualiziram stanje u društvu, ne možemo mi samo zabraniti mobitele i djeca ih neće upotrebljavati, tj. koristiti mobitel, mi moramo jednostavno odvratiti pozornost knjigom,“ upozorila je i pohvalila inicijativu doktorice Radonić i sve pedijatre iz primarne zdravstvene zaštite koji su se uključili jer svi rade na dobrovoljnoj bazi. „Većina se uključila i vjerujem da će na kraju to biti svi“, istaknula je doktorica Kolarek Karakaš koja je zahvalila i medijima čija poruka dopire najdalje, do svakog roditelja i svakog djeteta i izrazila uvjerenje da će i nakon današnjeg susreta biti još više uključenih.

Govoreći o vremenu kad počinju pregledi za upis u 1. razred osnovnih škola, voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Ivana Pavić Šimetin, kao školska liječnica istaknula je kako se za školu sprema cijelo djetinjstvo. „Ne može se to nadoknaditi na brzinu u par dana ili u par tjedana prije pregleda za upis u 1. razred, već se treba krenuti zapravo od najranije dobi s pripremom za školu, s tim da se knjiga uzme u ruku, da se razgovara s djetetom, da se djetetu čita i potiče ga na razgovor“, upozorila je doktorica Pavić Šimetin objašnjavajući kako su sve to pripreme za školu koje se trebaju provoditi tijekom cijelog djetinjstva. „Imamo veliki problem s ekranima raznoraznih vrsta, raznoraznih veličina, a najveći problem je mobitel, koji je nažalost i nama odraslima neprestano s nama, a kako onda ne bilo uz djecu i ako ga želimo zamijeniti s nečim što je korisno, što je dobro, što je važno za razvoj djece, onda je to upravo slikovnica“, zaključila je Pavić Šimetin ističući kako su upravo Ministarstvo kulture i medija zajedno s Ministarstvom zdravstva omogućili za svu djecu u tom predškolskom uzrastu da imaju svoje slikovnice i da ih mogu čitati zajedno sa svojim roditeljima. „Vlada Republike Hrvatske nudi knjigu djeci, njihovim roditeljima i potiče na čitanje. Mislim da je to veliki iskorak naprijed,“ naglasila je izrazivši uvjerenje da će se ovim programom postupno smanjivati negativni trendovi kao što su odgode za 10 posto djece za upis u osnovnu školu.

Inicijatorica programa, pedijatrica Marija Radonić objasnila je kako je „Rođeni za čitanje“ vrlo jednostavan i praktičan program koji se pojavio kao prirodna potreba. „Puno smo pričali o tome kako se danas malo čita, čujemo da se zapravo uvijek ono što čitamo zaboravimo prije nego smo pročitali, kako odrasli, to znate i sami po sebi, tako i djeca. Počeo se među neuroznanstvenicima pojavljivati termin takozvane digitalne demencije i vidimo da posljedice toga osjećamo svi, a čitanje od najranijih dobi Američka akademija za pedijatriju preporučuje još u neonatalnoj dobi“, rekla je doktorica Radonić ističući kako čitanje uvelike može oblikovati djetetov emocionalni, socijalni i kognitivni razvoj. „Izazov "15 po 15" je samo podsjetnik roditeljima da se vratimo na one početke, na ono što je nas kao bića kakva jesmo stoljećima ili tisućljećima prije stvorilo. Vlada je za program „Rođeni za čitanje“ financirala slikovnice za svu djecu u Hrvatskoj, od njihovog šestog mjeseca, pa do sedme godine života“, istaknula je doktorica Radonić i podsjetila kako su istraživanja prije više od 30 godina u Velikoj Britaniji pokazala da djeca koja su rođena sa manjim kvocijentom razvoja, ali kojima se od rođenja čitalo i s njima bavilo, dosegli svoje talentirane vršnjake i čak ih na upisu u školu pretekli. Pedijatrica Radonić, koja već više od dva desetljeća radi na ovom programu, prisjetila se kako je cilj pedijatara od početka bio boriti se za odgovarajuću funkcionalnu pismenost jer izostanak funkcionalne pismenosti kod djece vodi lošem uspjehu u školi, devijantnom ponašanju, ranim trudnoćama, upotrebi droge i alkohola i svim ostalim problemima.

Govoreći o rezultatima kampanje, voditeljica Službe za razvoj publike i programa Ruksak (pun) kulture i Rođeni za čitanje Maja Zrnčić, istaknula je kako se roditelji najčešće žale na nedostatak vremena za čitanje, a prezentirane brojke pokazuju da je 15 minuta dnevno čitanja djeci dovoljno. „Pokazali smo i kako je 15 dana čitanja zaredom dovoljno za sticanje navike jer djeca su iz onoga što smo vidjeli, iz komentara koje su nam poslali i roditelji i tete iz vrtića, knjižničari i svi koji su sudjelovali, žele nastaviti dalje“, naglasila je Zrnčić te najavila kako će Ministarstvo kulture i medija nastaviti s programom. Podsjetila je kako je u 2025. godini Ministarstvo putem programa „Rođeni za čitanje“ dostavilo djeci 57 tisuća slikovnica, jer se tiska slikovnica u onom broju kojem se u godini rodi djece, odnosno otprilike 33 tisuće beba. „Dakle ona nepopularna statistika da svako treće dijete u Hrvatskoj nema niti jednu slikovnicu se mijenja i nastavit ćemo to mijenjati tako da će svako dijete do polaska u školu imati četiri slikovnice, odnosno jednu svoju mini knjižnicu", istaknula je Maja Zrnčić.

Podsjećamo, čitalački izazov u kojem su pozvani roditelji i skrbnici i svi drugi koji žele čitati djeci da 15 dana zaredom svaki dan čitaju djeci 15 minuta, održao se od 15. do 29. siječnja 2026. s ciljem poticanja stvaranja navike zajedničkog čitanja i upozoravanja kako je ta jednostavna, ali dosljedna praksa važna za djetetov razvoj.

Galerija fotografija>>>