vrijeme: 02.07.2026. -
mjesto: Zagreb
Glavni grad Hrvatske - Zagreb - u početku pandemije koronavirusa pogodio je 22. ožujka 2020. godine razoran potres. Stradale su brojne stambene zgrade, muzeji, škole, bolnice pa i povijesni spomenici. Nažalost, smrtno je stradala jedna osoba, a samo zahvaljujući uvedenoj karanteni nije bilo više ljudskih žrtava. Međutim, da nesreća bude još veća, 29. prosinca 2020. uslijedio je petrinjski potres koji je uzrokovao dodatna oštećenja na već oštećenim zgradama sa svojstvom kulturnoga dobra i još je osmero ljudi poginulo u epicentralnom području.
Bila je to svima nepoznata situacija, a strah i zebnja od nepoznatog ponekad paralizira ne samo ljude već i sustave. Sustav zaštite spomenika kulture, u nadležnosti Ministarstva kulture i medija RH, reagirao je promptno. U svega nekoliko dana uvedene su potpuno nove procedure, protokoli i smjernice. Donesene su uredbe i organizirane radne grupe, isprva samo na evidenciji štete. Arheolozi Muzeja grada Zagreba već su 23. travnja 2020. bili u zagrebačkoj katedrali i sudjelovali u pronalaženju dijelova nadgrobne ploče biskupa Luke Baratina (? - 1510.).
Uslijedila je konstruktivna te potom cjelovita obnova spomenika graditeljske baštine Zagreba u kojoj su, sukladno pravnim procedurama, sudjelovali i arheolozi. Tada su arheolozi osvijestili činjenicu da su nevjerojatno slični seizmolozima! Naime, seizmolozi često ističu: „
Potresa će uvijek biti, ali ne znamo kad.“ Vrlo slično mogli bi reći i arheolozi: „
Arheologije uvijek ima, ali ne znamo gdje.“
Upravo smo zato u suradnji s arheolozima iz nekoliko ustanova i tvrtki pripremili izložbu na kojoj su prezentirani rezultati arheoloških istražnih radova tijekom obnove - u većini slučajeva pojedinačno zaštićenih zagrebačkih spomenika graditeljske baštine - kako bismo široj javnosti predstavili što smo pronašli. S druge strane, namjera nam je bila i ukazati na - nama nevidljivu - zahtjevnost i opsežnost angažmana službe zadužene za zaštitu spomeničke baštine čiji su konzervatori nešto više od pet godina koordinirali i vodili obnovu građevina koje su dio identiteta našega grada. Posebice zato što su ovdje predstavljeni arheološki lokaliteti samo mali dio obnavljanih građevina, odnosno, samo onaj dio na kojem su arheolozi sudjelovali pri građevinskim radovima.
Pojedini rezultati arheološkog nadzora koji je gotovo u pravilu prerastao u istraživanje, već su objavljeni u stručno-znanstvenim i drugim kanalima informiranja javnosti. Međutim, ovdje su prvi put izloženi predmeti koji svjedoče baštinsku slojevitost svih 19 lokacija na kojima su arheolozi istraživali. Riječ je, da spomenemo samo neke, o zagrebačkoj katedrali, franjevačkom samostanu na Kaptolu i samostanu karmelićana u Remetama, nizu palača na Gornjemu gradu, crkvama u Stenjevcu, Markuševcu, Čučerju…
Izloženi predmeti odabrani su između više stotina kilograma pronađenih pokretnih arheoloških nalaza, a mnogo njih još uvijek je u restauratorsko-konzervatorskim laboratorijima ili u kutijama te čeka adekvatnu stručno-znanstvenu obradu. Još čekamo i rezultate pojedinih egzaktnih analiza i ekspertiza, s nadom kako će i oni znatno doprinijeti interpretaciji pronađenih arheoloških struktura.
Prezentirana arheološka terenska dokumentacija samo je mali dio nacrtne i fotografske dokumentacije odabrane kako bi posjetitelju bio razumljiviji arheološki kontekst i prezentirani nepokretni nalazi. U determiniranju eksponata ukazujemo na atribut
pokretnih jer dio
nepokretnih nalaza, poglavito pronađeni ostatci zidova, konzervirani su na mjestu nalaza i iznad njih ćemo hodati, a budući zadatak nas koji tematiziramo baštinu jest i njih prezentirati javnosti, ne samo na izložbama kakva je ova već na mjestima gdje su i pronađeni.
Autor izložbe: Boris Mašić
Oblikovanje izložbe: Studio Kušan
Izložba je realizirana sredstvima Grada Zagreba, a zahvaljujemo i tvrtkama Spegra d.o.o., Split te HEDOM d.o.o., Zagreb koje su doniranjem pomogle njezinu realizaciju.
