Preskočite na glavni sadržaj

Leonida Kovač na Filmskoj čitanci

Zadnje predavanje ovogodišnje Filmske čitanke održat će u subotu, 9. listopada, Leonida Kovač na temu 'Sebaldova Toute la mémoire du monde'.
vrijeme: 09.10.2021. -
mjesto: Zagreb
url: https://kkz.hr/

Kinoklub Zagreb u rujnu i listopadu 2021. donosi drugo izdanje Filmske čitanke – serije od pet besplatnih javnih predavanja objedinjenih temom Površina i unutrašnjost filmske slike uz popratne diskusije predavačica i publike.
 
Predavanja održavaju filmologinje Tanja Vrvilo, Jelena Pašić, Dina Pokrajac, Ejla Kovačević i Leonida Kovač, a odvijat će se u prostorima Kinokluba Zagreb. Predavanja su otvorena za javnost, a nakon svakog uslijedit će diskusija predavačica s publikom. Sva predavanja bit će trajno javno dostupna kao video zapisi te kao tekstovi na službenim stranicama Kinokluba Zagreb. Pozivamo sve na besplatna javna predavanja i diskusije s pet predavačica uz moto nadolazeće Filmske čitanke: Slika je čista kreacija duha (JLG).
 
Leonida Kovač je povjesničarka i teoretičarka umjetnosti, kustosica i redovita profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu. Područja interesa su joj suvremena umjetnost, kritičke teorije i feminističke teorije.
 
Tema predavanja je 'Sebaldova Toute la mémoire du monde'.
 
Predavanje se bavi resemantizacijom filmskih slika Alaina Resnaisa (1922. - 2014.) u književnom djelu W.G. Sebalda (1944. -2001.). Alain Resnais rodonačelnik je filma-eseja, a Sebaldovi prozni tekstovi, brišući granicu između akademskog i književnog diskursa nastaju na presjecištu eseja, fikcije, putopisa, historiografije i autobiografije. Predmet interesa obojice umjetnika je odnos slike i memorije. U romanu Austerlitz (2001.) Sebald kao 'citate bez navodnih znakova' operacionalizira motive iz triju Resnaisovih filmova: Noć i magla (1955.), Toute la mémoire du monde (1956.) i Prošle godine u Marienbadu (1961.) da bi tangencijalno artikulirao temu holokausta.
 
Organizatorica Filmske čitanke je Višnja Vukašinović uz asistenciju Bartola Babića Vukmira.