Kvaliteta arhitekture, gradnje i prostornog identiteta te zaštita javnog interesa ciljevi su Arhitektonskih politika RH, a digitalizacija bi trebala unaprijediti upravljanje prostorom i ubrzati otkrivanje nezakonitosti, istaknuto je na skupu o prostornim politikama i digitalnom dobu.
vrijeme: 20.10.2026. - 21.10.2026.
mjesto: Zagreb
Konferenciju "Arhitektonske politike u provedbi - Prostor u digitalnom dobu" organiziralo je u utorak resorno ministarstvo u suradnji s Programom međuregionalne suradnje ESPON.
Posvećena je nacrtu dokumenta "Arhitektonske politike RH - Kvalitetan prostor za sve" te raspravi o provedbi arhitektonskih politika, kvaliteti prostora i mogućnostima primjene digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u arhitekturi i urbanizmu.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić izrazio je uvjerenje da će dokument arhitektonskih politika biti donesen u idućih mjesec dana, nakon provedbe postupka u Vladi.
Arhitektonske politike trebale bi pridonijeti kvaliteti arhitekture i gradnje, očuvanju prostornog identiteta Hrvatske i zaštiti javnog interesa, rekao je Bačić.
Govoreći o digitalizaciji, istaknuo je da je Ministarstvo uputilo u javno savjetovanje uredbu o informacijskom sustavu prostornoga uređenja, kojom se planira digitalizirati sustav prostornog uređenja i gradnje. Umjetna inteligencija može pomoći arhitektima i građevinarima u provedbi analiza i istraživanju podataka, ali ne može zamijeniti ljudsku ideju ni arhitekta u osmišljavanju kvalitetne gradnje, poručio je ministar.
Bunjevac: Oblikovanje prostora odgovornost cijele društvene zajednice
Predsjednica Hrvatske komore arhitekata Rajka Bunjevac istaknula je da je kvalitetno oblikovanje prostora odgovornost ne samo arhitektonske struke nego i cijele društvene zajednice.
"Naša je zadaća da svojim djelovanjem u prostoru radimo najbolje što možemo i da ostavljamo iza sebe prostor koji je bolji nego onaj koji smo zatekli", rekla je Bunjevac.
Naglasila je da su, uz stručnost arhitekata, nužni podrška javne uprave i uključivanje građana u procese prostornog planiranja. Građani bi trebali imati priliku izraziti svoje potrebe i želje prije izrade projektnog zadatka, a ne tek u završnoj fazi planiranja, kada je njihov utjecaj na ciljeve prostornog planiranja ograničen.
Upozorila je i na izazove povezane s kratkim rokovima za izradu prostornih planova te prelaskom s analognih na digitalne planove, uz istodobnu potrebu izrade novih provedbenih planova.
Ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj Bojan Linardić ocijenio je da Hrvatska, prema alatima kojima se koristi informacijski sustav prostornoga uređenja, prednjači pred mnogim zemljama u okruženju. Međutim, to ne znači da su stanje na terenu i brzina rješavanja potreba građana zadovoljavajući.
Kao primjer digitalnih alata naveo je aplikaciju eSateliti, koja uspoređuje snimke prostora iz različitih razdoblja i automatski označava uočene promjene. Ako se promjena ne može povezati s odgovarajućim aktom ili dozvolom evidentiranom u digitalnom sustavu, to može biti razlog za izlazak na teren i dodatnu provjeru, pojasnio je Linardić.
Takav pristup omogućuje nadležnim službama da se usmjere na sumnjive aktivnosti i učinkovitije koriste raspoložive resurse, umjesto da izlaze na teren ondje gdje provjera nije potrebna, istaknuo je.
Prvi dan konferencije u zagrebačkom Kraš Auditoriumu posvećen je Arhitektonskim politikama RH, njihovoj provedbi na lokalnoj razini te načinima postizanja kvalitetnih urbanističkih i arhitektonskih rješenja. Drugoga dana raspravljat će se o primjeni digitalnih tehnologija i umjetne inteligencije u arhitekturi i urbanizmu, pametnim gradovima i digitalnim blizancima te mogućnostima tih rješenja u upravljanju gradovima i pružanju javnih usluga. (Hina)
