Izložbe Muzeja grada Koprivnice u prostoru Židovske općine Zagreb

Muzejska izložba «Židovi u Koprivnici» brojnom građom prikupljenom iz privatnih zbirki iz inozemstva, Kanade, SAD, Švedske, Izraele te Lepavine, Varaždina i Zagreba kao i fundusa Muzeja grada Koprivnice kroz više segmenata – povijest, arhitektura, gospodarstvo, javni, politički, kulturni i vjerski život, biografije, holokaust - predstavlja i valorizira značaj židovske zajednice u sveukupnom razvoju srednjoeuropske Koprivnice od 18. stoljeća do danas.
Koprivnica je grad ishodišta logorskog holokausta jer je u tom gradu prije 80. godina, 15. travnja 1941. godine osnovana Danica 1. koncentracijski logor u NDH u kojem je 25. travnja stradala 1. židovska žrtva, a bio je to liječnik dr. Željko Selinger. Na izložbi će biti prezentirano 356 imena Židova, među kojima 51 dijete, koji su odvedeni u Danicu u koprivničkoj kristalnoj noći 22./ 23. srpnja 1941. godine,  a potom u ostale ustaško – nacističke logore od Jasenovca, do Loborgrada i Auschwitza.
 
Muzejska izložba „Arhitekt Slavko Löwy i Koprivnica/ Donacija Maje Levan Löwy“ građom iz fundusa Muzeja grada Koprivnice i donacijom Maje Levan Löwy iz obiteljske ostavštine Slavka Löwya te Državnog arhiva u Varaždinu i Arhivskog sabirnog centra u Koprivnici primarno će prikazati i dokumentirati životopis i projekte Slavka Löwya u rodnoj Koprivnici odmah po završetku fakulteta u Drezdenu - preuređenje Sinagoge 1930., spomeničku baštinu na Židovskom groblju 1934. godine (spomenik poginulim Židovima u I. i II. svjetskom ratu, obiteljsku grobnicu Löwy i grobljanski zid), Dom šumskog gospodarstva “Crna Gora” 1970. i projekt obiteljske kuće “Švarc” 1973. godine.
Slavko Löwy (Koprivnica, 7. kolovoza 1904. – Zagreb, 1. travnja 1996.) znamenito je arhitektonsko ime hrvatske moderne, a poznat je kao autor prvog zagrebačkog nebodera, poznate „Kuće Radovan“ na uglu Masarykove i Gundulićeve ulice iz 1933. godine. Na izložbi će se moći vidjeti njegova arhitektonska rajšina kojom je projektirao navedeni neboder.

Autor izložbi: Dražen Ernečić, viši kustos.

Opširnije