Izložba "Velikani hrvatskog prirodoslovlja - Mijo Kišpatić - samozatajan vizionar" otvara se 18. svibnja u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM) u povodu 175. obljetnice rođenja i 100. obljetnice smrti jednog od najvažnijih hrvatskih znanstvenika.
vrijeme: 18.05.2026. - 01.09.2026.
mjesto: Zagreb
HPM napominje kako
izložba donosi sveobuhvatan pregled života i rada Mije Kišpatića (1851. - 1926.), pionira hrvatske geoznanosti, prvog hrvatskog doktora prirodnih znanosti, začetnika seizmologije i pedologije u Hrvatskoj te jednog od ključnih ljudi u razvoju mineralogije, petrologije i prirodoslovne muzeologije.
Naglašava kako će posjetitelji kroz vrijedne muzejske predmete, arhivsku građu, popularne publikacije, multimedijalne sadržaje i znanstvene interpretacije, moći upoznati čovjeka čiji je znanstveni rad bio daleko ispred vremena u kojem je živio.
Kišpatić je, dodaje, bio izniman prirodoslovac, znanstvenik, muzealac, učitelj i popularizator znanosti, a njegov opus obuhvaćao je petrografiju, geologiju, seizmologiju, zoologiju, botaniku, pedologiju pa čak i arheologiju.
Tijekom života objavio je čak 180 znanstvenih, stručnih i popularnih djela, ostavivši neizbrisiv trag u razvoju hrvatske znanosti i kulture.
Ističe kako je poseban naglasak izložbe stavljen na njegova revolucionarna istraživanja bosanske serpentinske zone, koja su desetljećima preduhitrila svjetska znanstvena tumačenja geološke građe Zemlje i procesa nastanka oceanske kore.
Kišpatićeva disertacija iz 1881. godine smatra se jednim od pionirskih radova moderne petrologije, a njegovi zaključci o evoluciji magme i podrijetlu stijena potvrđeni su tek mnogo kasnije razvojem suvremene geoznanosti.
Izložba prikazuje Kišpatića i kao predanog profesora i pedagoga, ravnatelja Mineraloško-petrografskog odjela Narodnoga muzeja i autora popularno-znanstvenih djela koja su krajem 19. stoljeća imala gotovo prosvjetiteljsku ulogu u hrvatskom društvu.
Koordinatorica i jedna od autorica izložbe Iva Mihoci naglašava kako je Kišpatić jedan od znanstvenika, popularizatora znanosti i prosvjetitelja naroda čiji je doprinos bio toliko opsežan da ga danas ponovno otkrivamo u punom značenju. Ovom izložbom, dodaje, željeli su pokazati koliko je njegov rad bio međunarodno relevantan, važan za razvoj i popularizaciju hrvatske prirodoslovne znanosti, muzeologije i obrazovanja. "Kišpatić jest bio vrhunski znanstvenik, ali prije svega izniman popularizator znanosti koji je znanje približavao široj publici i svim slojevima društva", ocijenila je Mihoci.
Izložba ostaje otvorena do 1. rujna 2026. godine. (Hina)
