Istraživanje agencije za medije: Građani Hrvatske najčešće izbjegavaju vijesti jer ih čine anksioznim

Većina medija objavila je glavne rezultate istraživanja koje nesumnjivo dokazuju da se publika sve više informira na društvenim mrežama i da je utjecaj tradicionalnih medija svakim danom sve slabiji. Međutim, istraživanje provedeno na nešto više od tisuću ispitanika donijelo je niz novih i zanimljivih podataka o navikama građana Republike Hrvatske - kada je o informiranju riječ.

Recimo to da je televizija, putem koje se svakoga dana informira 53,3 % građana gotovo izjednačena s internetskim portalima putem kojih se svakoga dana informira samo 1 % manje stanovnika Republike Hrvatske.

Društvene mreže zaostaju za samo 8 %, a radio, premda „stari“ medij se „drži“ na solidnih 31,4 %, posebno ako se uzme u obzir da je drugi „stari“ medij - tiskovine pao na zanemarivih 4,4 %. Iznad tiskanih medija su i podcasti sa 4,4 % građana koji se putem njih informiraju svaki dan, i mobilne aplikacije sa 6,6 %.

Generacijski gledano - 67 % osoba iz generacije boomera još uvijek se informira kroz tradicionalne medije, no - već u slučaju generacije X taj postotak je za 20 % niži, generacije Y još 20 posto niži, a samo 15 % generacije Z informira se tradicionalnim medijima, s tim da treba imati na umu da se daleko najveći dio tog postotka odnosi na televiziju.

Istodobno, 52 % generacije Z informira se putem društvenih mreža i digitalnih portala, a generacija Y najviše se informira kroz internetske portale.

Očekivano, najveći konzumenti digitalnih i mrežnih platformi su predstavnici generacija Z i Y s tim da u više od 70 % slučajeva vijesti ne traže i do njih ne dolaze ciljano, nego usput, dok ih čak 31,5 % vijesti često izbjegava u potpunosti.

Općenito, čak 60 % ispitanika do vijesti dolazi slučajnim putem, njih gotovo 20 % izjavilo je da ih nikada ne traži namjerno, više od 37 % ih rijetko traži ciljano, a samo 15,7 % ispitanih - vijesti uvijek traži s ciljem.

Na pitanje bi li vijesti pratili češće kad bi bile pozitivne, mlađi su ispitanici češće odgovorili da bi to učinili. Interes za emisije koje ugošćavaju stručnjake iz pojedinih područja linearno raste do 10 % kod generacije Z do 21 % kod generacije X, dok boomeri i dalje preferiraju vijesti iz svakodnevnog života.

Građani RH srednje su zadovoljni kvalitetom vijesti u zemlji, većina ih ocjenjuje ocjenom 3 (dobar), s tim da su žene za nijansu blagonaklonije, kao i ispitanici slabijeg formalnog obrazovanja. Vijestima su najnezadovoljniji predstavnici generacija Z i Y te stanovnici Dalmacije.

Novinarima u Hrvatskoj najviše vjeruju starije generacije, a najmanje najmlađe. Također, konzumenti digitalno-mrežnih platformi su nepovjerljiviji od tradicionalnih medijskih konzumenata. Ukupno gledajući, novinarima se najmanje vjeruje u Dalmaciji, a najviše u Istri, lici i Gorskom kotaru, dok se Zagreb s okolicom nalazi u zlatnoj sredini, premda je povjerenje u novinare generalno veoma nisko.

Među građanima koje namjerno izbjegavaju vijesti najviše je visokoobrazovanih, a najmanje niže obrazovanih, dok najmanji broj konzumenata bilo kakvih informacija dolazi od onih najlošijeg socio-ekonomskog statusa.

Zanimljivo je da generacija Z vijesti najčešće izbjegava nenamjerno, a nešto starija generacija  Y s namjerom i dugotrajno, što govori o njihovom svjesnom izbjegavanju vijesti.

Najviše se izbjegavaju ideološke i političke rasprave, potom vijesti s estrade, domaća politička zbivanja i crna kronika.
 
Kao glavne razloge za ne praćenje vijesti građani navode sljedeće:

• vijesti izazivaju nervozu, stres, depresiju i negativno raspoloženje, osjećaj emocionalne iscrpljenosti od praćenja negativnih sadržaja,
• mediji preuveličavaju, napuhuju vijesti, bave se nebitnim temama (estrada, klikbajt naslovi) umjesto važnim društvenim pitanjima,
• vijesti su neprovjerene, netočne, mediji lažu i manipuliraju; nedostatak novinarskih standarda i vjerodostojnosti,
• mediji zastupaju određene političke opcije, promiču ideološki obojan sadržaj, potiču podjele i raskole u društvu,
• nedostatak slobodnog vremena, previše obveza; vijesti se percipiraju kao nepotrebno trošenje vremena,
• vijesti se ne tiču osobnog života ispitanika, teme ih ne zanimaju ili smatraju da za njima nema praktične potrebe,
• praćenje vijesti nema smisla jer na prikazane probleme ne mogu utjecati; osjećaj bespomoćnosti i političke neefikasnosti,
• ipak, anksioznost koju im vijesti stvaraju - ispitanici ove ankete naveli su kao najčešći razlog izbjegavanja informativnih sadržaja.

 

• Bumeri, ili Baby Boomers, rođeni su između 1946. i 1964. godine. Riječ je o generaciji koja je svoj vrhunac doživjela u šezdesetim i sedamdesetim godinama prošlog stoljeća a glavna su joj obilježja želja za promjenom i napretkom i tehnološka modernizacija.

 

• Generacija X, rođeni su između 1965. i 1980. godine. Riječ je o buntovničkoj generaciji koja je iskazivala skepsu prema tradicionalnim vrijednostima i institucijama. Nazivaju ih prvom generacijom „s ključem oko vrata“ jer su bili djeca zaposlenih roditelja koja su od malih nogu morala biti samostalnija od generacija prije njih.

 

• Generacija Y, rođeni su između 1981. i 1996. Ovu generaciju naziva se još i milenijalcima jer su stasali na prijelazu između dva milenija. Percipira ih se kao generaciju koja je usmjerenija na sebe i svoje potrebe, i koja je odrasla  u doba naglog razvoja interneta i tehnologije.

 

• Generacija Z, rođeni su između 1997. i 2012. Riječ je o generaciji koja upravo stiže na tržište rada i koja ne pamti vrijeme bez interneta, mobilnih telefona, laptopa i tableta. To je u potpunosti generacija digitalnog doba i globalizacije koja se zanima za progresivna društvena pitanja.