Hrvatske knjižnice u vrhu Europe - istaknuti i najbolji primjeri europske knjižnične prakse

U izvješću je navedeno kako je diljem Europe od 2012. godine zatvoreno oko 3000 knjižnica, a Hrvatska se nalazi u elitnom krugu od samo četiri europske zemlje, uz Francusku, Portugal i Sloveniju koje su u istom razdoblju zabilježile hvalevrijedan porast ukupnog broja knjižnica. „Mjesec hrvatske knjige“, „Knjižnica Dalmatina“ i nacionalna kampanja „I ja želim čitati!“ istaknuti su kao najbolji primjeri europske knjižnične prakse.
 
Novo europsko izvješće stručne skupine (OMK) pod nazivom „Izgradnja mostova: jačanje višestrukih uloga knjižnica kao vrata i prijenosnika kulturnih djela, vještina i europskih vrijednosti“ ističe knjižnice kao vitalnu javnu infrastrukturu. One izravno odgovaraju na deset ključnih društvenih izazova - od suzbijanja pada pismenosti, premošćivanja digitalnog jaza, jačanja otpornosti demokracije, do poticanja cjeloživotnog učenja, medijske pismenosti i kriznog planiranja. Knjižnice danas djeluju kroz četiri moderne metafore, transformirajući se u mjesto dijeljenja znanja, laboratorij za kreiranje i inoviranje, utočište i informacijsko-komunikacijsko središte zajednice. U tom kontekstu, Europska unija u svojim najnovijim dokumentima intenzivno mapira i ističe uspješne nacionalne i regionalne prakse koje povezuju lokalnu zajednicu, kulturni razvoj i održivo društvo.
 
Ministarstvo kulture i medija ima stratešku i pokretačku ulogu u dugoročnom razvoju i stabilnosti takvih kulturnih politika na nacionalnoj razini. Upravo na poticaj Ministarstva kulture i medija, Knjižnice grada Zagreba preuzele su organizaciju „Mjeseca hrvatske knjige“, koji se tradicionalno održava od 15. listopada do 15. studenoga zadnjih tridesetak godina. Ta je manifestacija prerasla u najvažniji kulturni događaj posvećen knjizi u Hrvatskoj s više od 2000 programa koji se istovremeno provode diljem zemlje, a Europska unija prepoznala ju je kao iznimno uspješan model za promicanje pismenosti i kulture čitanja. Cijeli projekt vodi Programski odbor sastavljen od predstavnika knjižnica, institucija, nadležnih ministarstava, nakladnika, medija i strukovnih društava, čime se pod izravnim pokroviteljstvom i vizijom Ministarstva kulture i medija osigurava pluralizam i međuresorna usklađenost s europskim kulturnim smjernicama, dok operativnu realizaciju uspješno provodi Organizacijski odbor sastavljen od djelatnika Knjižnica grada Zagreba.
 
Hrvatska se u ovom važnom europskom dokumentu ističe i kroz druge iznimne primjere dobre prakse koji potvrđuju njezinu lidersku poziciju u transformaciji knjižničnog sektora.
 
U sklopu europskih napora za osiguravanje pristupa kulturi i promicanje bogatog, raznolikog kulturnog ekosustava, izvješće posebno ističe „Knjižnicu Dalmatina“, specijalizirani poetsko-glazbeni odjel Gradske knjižnice Marka Marulića u Splitu, koji čuva spomen-sobu Ljube Stipišića Delmate i kućnu biblioteku Jakše Fiamenga. Nadalje, u domeni poticanja društvene kohezije i izgradnje uključivih zajednica, kao vrhunski europski primjer prepoznata je nacionalna kampanja za osobe s teškoćama čitanja i disleksijom „I ja želim čitati!" koju provodi Hrvatsko knjižničarsko društvo. Ovi pojedinačni uspjesi odražavaju širi, iznimno pozitivan trend na razini cijele države koji je poduprt sustavnom podrškom Ministarstva kulture i medija.
 
Prema podacima OMK-a, diljem Europe od 2012. godine zatvoreno je oko 3000 knjižnica, a Hrvatska, Francuska, Portugal i Slovenija u istom su razdoblju zabilježile hvalevrijedan porast ukupnog broja knjižnica. Hrvatska Vlada u posljednjih deset godina poduzima velika infrastrukturna ulaganja u obnavljanje i izgradnju knjižničarske infrastrukture korištenjem nacionalnih i EU izvora financiranja što je posebnost u odnosu na druge europske zemlje. To jasno pokazuje kako hrvatski model uspješno utjelovljuje viziju hibridne knjižnice budućnosti, osiguravajući stabilan zakonodavni, infrastrukturni i financijski okvir koji kulturu, pismenost i informacije čini trajno dostupnima svakom građaninu.
 
U okviru programa „Učinkoviti ljudski potencijali“ i dvaju poziva „Čitanjem do uključivog društva“ Ministarstvo je dosada financiralo nabavu 30 bibliobusa i bibliokombija te 2 bibliokombija iz nacionalnih sredstava temeljem Nacionalnog plana razvoja pokretnih knjižnica u iznosu od 12,7 milijuna eura. Uz bibliobuse i bibliokombije financira se i provedba programa narodnih knjižnica namijenjenih pripadnicima ranjivih skupina u svrhu poticanja čitanja i razvoja čitalačke pismenosti.
 
Ministarstvo primjenom kulturnih politika koje podupiru postizanje ciljeva Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, izravno pridonosi izvrsnim rezultatima u razvoju kulture čitanja i knjižnične djelatnosti.
 
U izradi dokumenta stručne skupine Europske unije sudjelovale su i članice OMK-a iz Republike Hrvatske Ivona Despot (Ministarstvo kulture i medija RH) i Dorja Mučnjak (Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.