Preskočite na glavni sadržaj

Znanstveni skup 'Hrvatski i bugarski kulturni djelatnici u Zagrebu'

Trodnevni međunarodni znanstveni skup 'Hrvatski i bugarski kulturni djelatnici u Zagrebu' održava se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU) u Zagrebu a ciljevi su predstavljanje i dopuna znanstvenih spoznaja iz različitih područja hrvatsko-bugarskih veza u prošlosti, s naglaskom na djelovanje hrvatskih i bugarskih kulturnih djelatnika u gradu Zagrebu.
vrijeme: 02.10.2017.
mjesto: Zagreb
url: http://info.hazu.hr/
 
Sudionike skupa pozdravio je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić naglasivši kako se radi o tradicionalnoj i plodotvornoj suradnji hrvatskih i bugarskih znanstvenika. Ocijenio je da HAZU vrlo dobro surađuje s bugarskim kolegama. 
 
Pozdravljajući sudionike skupa, bugarska veleposlanica u Hrvatskoj Tanya Dimitrova također je istaknula iznimno plodnu suradnju znanstvenika dvaju prijateljskih naroda, Bugara i Hrvata.
 
Povjesničar Ante Gulin podsjetio je kako je zahvaljujući toj suradnji dosad održano 9 znanstvenih skupova te objavljeno 9 zbornika radova.
 
Naim Kaičev, profesor sa sofijskoga sveučilišta "Sveti Kliment Ohridski" u svom je izlaganju govorio o mapiranju Balkana što ga je 1840-ih godina izradio Dragutin Seljan u Zagrebu.
 
Hrvatska povjesničarka književnosti sa Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU Hrvojka Mihanović-Salopek prikazala je značenje Harambašićevih prijevoda  bugarskih pjesnika u kontekstu romantičarske stilske formacije.
 
Naglasila je kako je riječ o prvoj hrvatskoj antologiji bugarskoga pjesništva u koju su uvrštene pjesme bugarskih nacionalnih junaka, koji su sudjelovali u oslobođenju Bugarske od osmanske vlasti. Podsjetila je i da su neki od njih bili članovi bugarske vlade.
 
Ocijenila je da su romantične hrvatska i bugarska poezija djelomično odudarale od osnovnih obilježja zapadnoeuropskoga romantizma, koji je u orijentu tražio egzotiku.
 
S obzirom na svoj rubni položaj, bugarska i hrvatska poezija tog doba imaju značajke oslobodilačke borbe od osmanske vlasti, napomenula je.
 
Međunarodni znanstveni skup "Hrvatski i bugarski kulturni djelatnici u Zagrebu" organizira se u suradnji Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, glazbe i kazališta HAZU i Hrvatsko-bugarskog društva u Zagrebu.
 
Skup se održava kao nastavak dugogodišnje suradnje s Bugarskom akademijom znanosti.
 
Znanstveni skup nastavak je kontinuiranog rada bugarskih i hrvatskih znanstvenika na istraživanju različitih tema, koje su tijekom povijesti činile poveznice tih srodnih i prijateljskih naroda.
 
S obzirom na činjenicu da su se hrvatsko-bugarske veze od sredine XIX. stoljeća pa sve do današnjih dana odvijale ponajprije na planu kulturno-prosvjetne te znanstveno-intelektualne suradnje te da je stjecište te suradnje bio grad Zagreb, pojavila se potreba da se, u nastavku niza skupova koji su se od 1998. do 2015. održavali u Hrvatskoj i Bugarskoj, održi znanstveni skup posvećen hrvatskim i bugarskim kulturnim djelatnicima u Zagrebu, kako bi se omogućilo sagledavanje velikog individualnog doprinosa pojedinih istaknutih Hrvata i Bugara koji su kreirali u mnogome jedinstven model kulturne i intelektualne suradnje među dvjema nacijama.
 
Na skupu sudjeluje 19 izlagača (deset iz Hrvatske i devet iz Bugarske). Radi se o znanstvenim i kulturnim djelatnicima iz različitih akademskih i kulturnih hrvatskih i bugarskih ustanova. (Hina)