Zagrebačko kazalište mladih ove godine otvara svoju arhivu publici. Svakoga mjeseca bit će prikazana video projekcija jedne predstave koja više nije na repertoaru, a snažno je obilježila ne samo ZKM nego i hrvatsko glumište. Projekcija snimke predstave 'Tit Andronik', prema tragediji Williama Shakespearea, u režiji Igora Vuka Torbice, prikazuje se u ponedjeljak, 19. siječnja, u 18 sati, u dvorani Polanec. Ulaz je slobodan!
vrijeme: 19.01.2026. -
mjesto: Zagreb
TIT ANDRONIK
William Shakespeare
Režija: Igor Vuk Torbica
Za ovu je predstavu Torbica dobio
Nagradu hrvatskog glumišta 2018. za najbolje redateljsko dramsko ostvarenje, dok je
Rakan Rushaidat nagrađen
Nagradom za najbolju mušku ulogu na
33. Gavellinim večerima 2018.
Predstava koja je obilježila sezonu
Predstavu
Tit Andronik ansambl ZKM-a premijerno je izveo 2018. godine. Riječ je o iznimno zahtjevnom i rijetko izvođenom Shakespeareovu komadu koji je tada označio vrhunac sezone ZKM-a te bio proglašen najboljim Shakespeareom u Zagrebu.
Kritika je isticala hrabrost i aktualnost čitanja ove tragedije, kao i njezinu uznemirujuću snagu.
Bojana Radović (Večernji list) zapisala je kako je riječ o „najkrvavijoj Shakespeareovoj tragediji“, podsjećajući da je u nekim svjetskim produkcijama nasilje na sceni bilo toliko snažno da je publika reagirala fizičkom nelagodom.
Tit Andronik priča je o velikom ratniku koji ne zna živjeti u miru - priča koja i danas zvuči zastrašujuće oznato.
Shakespeare danas
Tit Andronik prva je od deset Shakespeareovih tragedija, napisana 1593. Iako iznimno popularan u izvornoj recepciji, komad je stoljećima bio zanemarivan zbog svoje brutalnosti i krvavog zapleta.
Danas, u svijetu obilježenom nesigurnošću, prijetnjama lokalnih i globalnih sukoba, iskustvom rata i svakodnevnom bujicom medijskog nasilja,
Tit Andronik ponovno postaje bolno aktualan. Živimo li doista u drugačijem svijetu - ili smo samo otupjeli?
Razdor iznutra
„Ovaj »Tit Andronik« inzistira na šekspirijanskoj mudrosti da Rimljani proždiru Rimljane, baš kao što i najveći Hrvati dolaze glave najvećim Hrvatima, i nikakvi im vanjski neprijatelji oko toga nisu potrebni - uvijek je razdor »unutra«, u zajednici koja gradi sve veće vojske da bi se obranila od »vanjskih« neprijatelja, ne vidjevši problem u vlastitoj samoživosti i pohlepi“, napisala je kritičarka
Nataša Govedić, Novi list.
Feministička i postkolonijalna čitanja
Kako je tada istaknula kritičarka Nataša Govedić, u 20. i 21. stoljeću
Tit Andronik napredovao je do jednog od ključnih tekstova feminističke i postkolonijalne kritike. Likovi Tamore i Lavinije tumače se kao pobuna protiv imperijalističkog i mizoginog nasilja Rimskog Carstva, na čemu se temelji i režijsko čitanje Igora Vuka Torbice.
Tamora u interpretaciji Katarine Bistrović Darvaš od samoga se početka gorko i potmulo smije infantilnosti borbe za moć, da bi postupno otkrivala kako će je upravo ta bezglava djetinjastost svijeta u kojem se nasilje neprestano ponavlja - na kraju stajati glave.
Umjetnički tim i sjećanje
Ansambl ZKM-a prihvatio je 2018. ovaj izazov u suradnji s redateljem Igorom Vukom Torbicom i dramaturginjom Katarinom Pejović, tragajući za novim pogledima na pitanja od kojih često zaziremo, iako su presudna za naše društvo.
S dubokim poštovanjem prisjećamo se
Jasmina Telalovića i
Roberta Budaka, iznimnih glumaca ansambla Zagrebačkog kazališta mladih koji su u međuvremenu preminuli. Njihova umjetnička predanost, snaga ansambl-igre i prisutnost na sceni ostavili su trajan trag u
Titu Androniku i u pamćenju kazališta.
Glume: Sreten Mokrović - Tit Andronik
/ Katarina Bistrović Darvaš - Tamora
/ Rakan Rushaidat - Aron
/ Mia Melcher - Lavinija
/ Petar Leventić - Saturnin
/ Adrian Pezdirc - Mark Andronik
/ Dado Ćosić - Demetrije
/ Vedran Živolić - Hiron
/ Frano Mašković - Lucije
/ Robert Budak - Basijan, Emilije
/ Jasmin Telalović - Alarb, Mucije, Marcije, Dadilja
/ Mateo Videk - Basijan, Emilije
/ Milivoj Beader - Klaun, Glasnik
Autorski tim: redatelj: Igor Vuk Torbica
/ prijevod: Vladimir Gerić
/ dramaturginja: Katarina Pejović
/ scenograf: Branko Hojnik
/ kostimografkinja: Doris Kristić
/ skladatelji: Alen Sinkauz i Nenad Sinkauz
/ suradnica za scenski pokret: Blaženka Kovač Carić
/ oblikovatelj svjetla: Aleksandar Čavlek
/ 0blikovatelj zvuka: Miroslav Piškulić
/ asistentica kostimografkinje: Marta Žegura
/ asistent redatelja: Robin Mikulić
/ asistentica dramaturginje: Dorotea Šušak
/ jezična savjetnica: Đurđa Škavić
/ inspicijentica: Milica Kostanić
