Završila su ovogodišnja arheološka istraživanja na prapovijesnom groblju s prijelaza kasnog brončanog u rano željezno doba na lokalitetu Purić-Ljubanj u blizini Vrbanje na županjskom području, a koje od 2008. godine, uz tehničku i stručnu pomoć Sveučilišta u engleskom gradu Southamptonu, provodi Zavičajni muzej Stjepan Gruber iz Županje.
Na tom se lokalitetu usred šuma spačvanskog bazena istražuje grobni kompleks s ukupno 117 grobnih humaka-tumula u kojima je u svakom evidentirano i po desetak ukopa, kazala je voditeljica arheoloških istraživanja Andreja Malovoz iz županjskog Zavičajnog muzeja Stjepan Gruber dodajući kako je taj lokalitet ključan za daljnju interpretaciju ovog područja radi određivanja kulturnih utjecaja s prijelaza iz brončanog u željezno doba.
Dodala je da je u šumama spačvanskog bazena, koji se prostire od granice sa Srbijom do mjesta Bošnjaci kod Županje, otkriveno još 14 istih grobnih kompleksa s ukupno oko 800 tumula koji tvore ritualni krajolik još neviđen na prostoru županjske Posavine.
Prema dosad pronađenim nalazima među kojima ima obilje keramike, grobni humci bili su mjesta pogrebnih rituala, a posebice je zanimljivo što su oni koji su sudjelovali u tim ritualima humke prekrivali žutom glinom na kojoj su se potom palile vatre od kojih je površina humka oksidirala i postala jarkocrvena da bi se kao takva prekrivala žutom bojom.
'Možete zamisliti kako su ti humci izgledali u prostoru na kojem u to doba nije bilo sadašnje šume nego se prostirala ravnica', kazala je Andreja Malovoz dodajući kako bi bilo zanimljivo istražiti i jesu li takvi lokaliteti postojali i s druge strane Save, u bosanskoj Posavini.
Sljedeći korak u istraživanju tog lokaliteta bit će pokušaj otkrivanja pripadajućih naselja odnosno zajednica koje su ta groblja i stvorile, a do danas su nam potpuno nepoznate, navela je Malovoz dodajući kako su u ovogodišnjoj arheološkoj kampanji sudjelovali i studenti arheologije sa Sveučilišta u Southamptonu ali i volonteri iz Tajvana te još nekih država.
Prema podacima Gradskog muzeja Stjepana Grubera, nalazište Purić–Ljubanj ne spominje se u pisanim izvorima ni u arhivskoj građi. Jedini podatak o prethodnim aktivnostima na ovom nalazištu dolazi iz usmenog priopćenja iz druge ruke, a spominje inženjere koji su radili na izgradnji savskog kanala u 20-ih godina prošlog stoljeća i koji su opljačkali jedan od tumula. U 2008. ovo je nalazište ponovno otkrio Zavičajni muzej Stjepan Gruber, te je uz pomoć kolega sa Sveučilišta u Southamptonu započeo sustavno istraživanje. (
Hina)
