Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije počeo je digitalizirati inventar Riznice zagrebačke katedrale, priopćio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije. Riznica je, kako se navodi, smještena iznad sakristije katedrale i ona je dom neprocjenjivom crkvenom i kulturnom blagu koje svojom vrijednošću stoji uz bok najvažnijim europskim riznicama.
vrijeme: 12.09.2014.
mjesto: Zagreb
Student na poslijediplomskom studiju crkvenih kulturnih dobara pri Papinskom sveučilištu Gregoriana i stipendist Zagrebačke nadbiskupije Matija Jerković digitalizaciju je ocijenio važnim korakom, koji bi trebao završiti izradbom cjelovite fotografske i informacijske baze podataka namijenjene zaštiti, proučavanju i prezentiranju građe Riznice.
Podsjetio je kako Riznica trenutno broji oko 2.500 predmeta, koji progovaraju o važnim trenutcima iz hrvatske povijesti ili pak predstavljaju izričaj vjere i umjetničkoga genija.
Jerković je izdvojio i deset razloga zbog kojih treba posjetiti riznicu, među kojima je "Bjelokosni plenarij" izrađen u drugoj polovici ili krajem 11. stoljeća na četiri bjelokosne pločice u finom reljefu. On prikazuje, kako naglašava Jerković, osam prizora iz Isusova života te je najvjerojatnije služio kao relikvijar za česticu sv. Križa dok su mu neka starija tumačenja pripisivala funkciju korica liturgijske knjige. Ovaj, prema mnogima možda i najvrjedniji predmet Riznice svjedoči o visokoj razini opremanja srednjovjekovne Zagrebačke biskupije, dodao je.
Istaknuo je i kraljevski plašt ugarskoga kralja Ladislava, osnivača Zagrebačke biskupije, koji je satkan najvjerojatnije u 11. stoljeću u Bizantu, a naknadno prekrojen u zvonoliku kazulu s apliciranim vezenim likova kralja i kraljice. Ladislavov plašt darovan je početkom 14. stoljeća blaženom Augustinu Kažotiću.
Tu je i Gyulajeva mitra, mnogo starija od 1549. kad ju je biskup Wolfgang Gyulaj dao obnoviti.
Krilna slika na oltaru sakristije zagrebačke katedrale "Raspeće s oltara sv. Gervazija i Protazija" dobavljena potkraj 15. stoljeća zaslugom kanonika Mihaela Viteza, a prikazuje Isusovo raspeće na Golgoti, navodi Jerković.
U Riznici je i "Misal Jurja od Topuskog", odnosno dva iluminirana kodeksa prema starom zagrebačkom obredu, koje je oko 1495. naručio cistercitski opat Juraj od Topuskog, a sadrže vrijedne oslike njemačkog iluminatora Hansa Almanusa i naknadne ilustracije atribuirane Juliju Kloviću.
Riznica čuva i "Korice plenarija s prikazom Raspeća", a djelo su zagrebačkog zlatara Ivana Mihalffyja (Mihalovića) iz 1606. s prikazom Raspeća i likovima ugarskih zaštitnika s evanđelistima, što je rijetkost zlatarstva sjeverne Hrvatske toga vremena.
Vrhunski rad rimskog baroknog zlatarstva je "Poprsje-relikvijar sv. Stjepana kralja" izrađen 1635. prema predlošcima Alessandra Algardija, Gian Lorenza Berninija i Pietra da Cortone.
Po Jerkovićevim riječima jedinstveno djelo u obliku sarkofaga je "Vezeni Božji grob, a izrađen je u tehnici zlatoveza 1659. u vezilačkoj radionici majstora Wolfganga Jacoba Stolla. Vez donosi prizore iz Starog i Novog zavjeta te se i danas koristi u obredima Velikog tjedna.
Podsjeća i na brojne relikvije Zagrebačke katedrale koje su stoljećima isticane kao njezino najvrjednije blago. Naglašava kako se među njima ističu čestica sv. Križa, tijelo Betlehemskog djeteta te ostaci pripisani lokalnim svecima poput sv. Kvirina, sv. Kaja pape ili svetih ugarskih kraljeva Stjepana i Ladislava. Tu je i cjelina drvenih historicističkih izložbenih ormara, koji su izrađeni krajem 19. stoljeća za potrebe izlaganja rizničkih predmeta po narudžbi kustosa Jurja Križanića. (Hina)
