Na predstavljanju projekta 'Akupunktura grada/City Acupunture', 29. listopada je u Društvu arhitekata Zagreb (DAZ) upućen otvoreni poziv vijećima gradskih četvrti da sudjeluju u tome projektu, a spremnost za suradnju već su i iskazali nazočni predstavnici vijeća četiriju zagrebačkih gradskih četvrti: Trešnjevka-sjever, Novi Zagreb-zapad, Podsljeme i Gornji grad-Medveščak.
mjesto: Zagreb; Društvo arhitekata Zagreb, Trg bana Josipa Jelačića 3/1
Što se zapravo 'krije' iza projekta 'Akupunktura grada' novinari su mogli u kraćim crtama saznati na za njih priređenoj konferenciji, potankosti na predstavljenu samoga projekta, a raznolika stajališta o problemima gradskog urbanizma i njihovim rješenjima na okruglom stolu kojim je i završeno današnje događanje.
Osnovne podatke o projektu sažeo je predsjednik DAZ-a Damir Ljutić rekavši da projekt s 235 tisuća eura financira Europska unija u sklopu projekta 'Culture 2007-2013.', provodit će se od lipnja ove godine do svibnja 2014. u pet gradova: Skoplju, Beogradu, Zagrebu, Sarajevu i Splitu, koji dijele zajedničko povijesno nasljeđe i traže slične intervencije u svojoj strukturi.
Cilj mu je pak da nizom malih, preciznih i netendecioznih intervencija poboljšaju kvalitetu urbanoga života u gradskim četvrtima, povećaju socijalnu koheziju lokalne zajednice i ojačaju prepoznatljivost četvrti u gradu.
Projekt provodi konzorcij u kojemu su DAZ kao koordinator te partneri - Public Room Sarajevo, Public Room Skoplje, Kulturni front iz Beograda te Društvo arhitekata Splita u ulozi pridruženog partnera.
Ljutić je podsjetio da se 'Akupunktura grada' razvila unutar agilne Sekcije mladih DAZ-a na volonterskoj bazi. Objasnio je i 'metodologiju' projekta - u svakom od pet gradova priređuje se petodnevna interdisciplinarna radionica na kojoj sudjeluju studenti i mladi stručnjaci (do 35 godina) različitih struka (arhitektura, kulturna antropologija, likovna umjetnost, dizajn) iz svakog grada, a na radionici se interdisciplinarno osmišljavaju male intervencije u pojedinoj gradskoj četvrti kojima je svrha podići razinu urbanoga života u toj gradskoj četvrti.
Po završetku svake radionice slijedi realizacija odabranih rješenja, kao i evaluacija izvedenih intervencija i cjelokupnog projekta.
Radionice su već održane u Skoplju u rujnu ove godine i nedavno u Beogradu, a Zagreb je, najavio je Ljutić, 'na redu' u veljači iduće godine.
Okrugli stol dao je i odgovor na pitanje u kojoj će od 17 zagrebačkih gradskoj četvrti radionica održati - bit će to gradska četvrt čije će vijeće pokazati najviše zanimanja pa je i otvoreni poziv gradskim vijećima, rečeno je, istodobno i poziv na kreativnost.
Na okruglom stolu su o svojim viđenjima i prijedlozima malih intervencije i participativnih procesa u gradu govorili zamjenica pročelnika Službe za mjesnu samoupravu Grada Zagreba Renata Šimon, predsjednik Vijeća gradske četvrti Donji grad Marijan Oljica, sudionik projekta Rene Lisac, arhitekt Borislav Doklestić, likovna umjetnica Tonka Maleković, Sonja Leboš iz Udruge za interkulturalna i interdisiplinarna istraživanja, predstavnica DAZ-a Davorka Perić te publicist i aktivist Saša Šimpraga. Moderatori su bili arhitektica Dafne Berc i antropolog Bojan Mucko.
Aktualnost i zanimanje za temu naznačio je, primjerice, i Saša Šimpraga koji je postavio pitanje kada će se maknuti terasa na Cvjetnom trgu koja 'skriva' najveću klupu na tome trgu. Predložio je i da se na Dolcu, koji je u poslijepodnevnim i večernjim satima potpuno neiskorišten, održava Zagorkin sajam knjige, što, napomenuo je, Zagrebu nedostaje.
(Hina)
