Preskočite na glavni sadržaj

U Zadru održan Jadranski stol

U svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru održan je prvi ovogodišnji Jadranski stol. Tema ovog susreta bio je argentinski književnik Jorge Luis Borges, odnosno zbirka njegovih pripovjedaka 'Aleph', a kao gosti su bili najavljeni akademik Tonko Maroević i Mikica Maštrović, voditeljica Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Nažalost, zbog nepovoljnog vremena, kako su objasnili organizatori i voditelji, akademik Maroević nije došao na ovo izdanje 'Jadranskog stola'.

Josip Zanki je bio inicijator umjetničke manifestacije koja je održana za Noć muzeja 2010. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Riječ je o radionici Ex libris u sklopu koje je četrnaestero umjetnika izrađivalo grafike u obliku 'ex librisa' na temu Borgesove priče 'Aleph'. Te su grafike, zajedno s pismom koje je slavnom svjetskom književniku u mladosti napisao akademik Maroević, otisnute u grafičku mapu.

Prije nego li je jučerašnje izdanje 'Jadranskog stola' započelo, malobrojne su goste pozdravili dr. sc. Robert Bacalja, pročelnik Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja zadarskog sveučilišta, te dr. sc. Josip Faričić, prorektor Sveučilišta za studije i studentska pitanja. Bacalja je istaknuo Zankijevu inicijativu oko pokretanja 'Jadranskog stola' u okviru suradnje s Nomadskim sveučilištem u sklopu kojeg su studenti imali priliku upoznati se s brojnim uglednim umjetnicima, te s njima polemizirati o različitim temama, a prorektor Faričić je kazao kako su ovakvi susreti izvrsna prilika za iskazivanje kreativnosti.

Osim Zankija i Mikice Maštrović u susretu su sudjelovale studentice kroatistike, povijesti umjetnosti i učiteljskog studija.

- Šetnja Parizom i pronalazak kuće u kojoj je boravio Borges, a koja je u susjedstvu kuće u kojoj je boravio Oscar Wilde potakli su me da pokrenem umjetničku radionicu 'Ex libris'. Borges je poznat po svom miješanju pseudoznanosti i metafizičkog, a poveznica sa Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom, gdje je radionica održana, bila je činjenica što je Borges bio knjižničar, kazao je u uvodu Josip Zanki dok je Mikica Maštrović dodala kako je bilo veliko zadovoljstvo raditi s petnaest umjetnika i sudjelovati u realizaciji njihove radionice, svojevrsnog javnog ateljea.

- Idealan medij da se pokaže spoj književnosti i likovne umjetnosti je upravo grafička mapa. Osim grafika, 'ex librisa' na temu Borgesovog 'Alepha' koje je tada izradilo četrnaestero umjetnika, u mapu je uvršten otisnut tekst pisma akademika Maroevića ovom velikom piscu. Pismo je namjerno otisnuto tiskano, a svi znamo da akademik Maroević piše rukom, i tako čini petnaesto umjetničko djelo ove mape, dodala je Maštorović.

Zahvaljujući studentskim pitanjima malobrojni su posjetitelji imali priliku čuti kako je slikar Zanki odrastao čitajući Borgesa koji je, prema njegovim riječima, uz Bulgakova bio omiljeni pisac njegove generacije. Borgesa je, kazao je Zanki, zavolio na prvo čitanje zbog njegovog prožimanja realnog, znanstvenog i imaginarnog.

Maštorvić je dodala kako je i akademiku Maroeviću Borges jedan od najdražih književnika, kako je on prevodio njegova djela na naše jezik, te kako je pismo koje nikada nije stiglo do Borgesa Maroević napisao iz inspiracije njegovim djelima. Na pitanje kako vidi odnos umjetnosti i književnosti Maštrović je kazala kako se u postmoderni književnost referira na likovnu umjetnost i obrnuto, kao što je bio slučaj u ovom projektu kojeg je u tom smislu okarakterizirala kao bivalentnog. Zanki je, pak, o Borgesovu stavu da racionalnom spoznajom ne možemo doći do vanjskog svijeta kazao kako u svakoj umjetnosti postoji i racionalni i iracionalni dio koji su u ravnoteži. Prvi je poistovjetio sa zanatskim dijelom rada na umjetničkom djelu, dok iznad toga, dodao je, stoji iracionalni dio.

Grafička mapa Nakon prvog ovogodišnjeg izdanja 'Jadranskog stola' u galeriji sv. Dimitrija je predstavljena grafička mapa 'Aleph/ex libris: hommage á Jorge Luisa Borges 1899-1986'. Sastoji se od 14 ex librisa koje su kreirali i otisnuli umjetnici, prvaci hrvatske grafike Tomislav Buntak, Maja S. Franković, Siniša Reberski, Anita Kuharić, Igor Konjušak, Josip Zanki, Duje Medić, Ksenija Palameta, Marko Pašalić, Hrvoje Šercar, Zdenka Pozaić, Martina Vrbanić, Nevenka Arbanas i Hamo Čavrk.

Izvor: www.zadarskilist.hr