Origami art izložba 'Transformacije i iluzija nabora' otvara se u utorak, 27. listopada, s početkom u 18,30 sati, u Maloj dvorani Galerije Prica u Samoboru. Izložba ostaje otvorena do 15. studenoga.
vrijeme: 27.10.2015. 18,30
mjesto: Samobor; Mala dvorana Galerije Prica, Trg Matice hrvatske 6
Papir je čudesan medij. Tanak, ćudljiv, podatan, krhak, prolazan. Dozvoljava ekspresije koje ćete teško ponoviti u nekom drugom materijalu. Predate li mu se bez predrasuda, otvorit će vam vrata novih prostora i dimenzija kojih niste bili svjesni, a tu su, nadohvat ruke.
Još je davne 1819. godine, čuveni japanski majstor drvoreza Katsushika Hokusai prikazao transformacijsku moć presavijenog papira: Mađioničar je pretvorio list papira u živu pticu! Nimalo čudno, i kasniji čuveni iluzionisti i mađioničari XX stoljeća, poput Houdinija i Roberta Harbina uvrstili su origami u svoje trikove. No prvi majstor, koji je udahnuo dušu u svoje djelo savijeno od papira, bio je Akira Yoshizawa, otac modernog origamija. Cijeli je život podredio jednom jedinom cilju: da u origamiju gledamo umjetnost. Svojim je djelima težio uhvatiti ono apstraktno, osjećaj koji stapa djelo i gledatelja u jednu cjelinu. Nevjerojatna moć preobrazbe papira iz Yoshizawinih ruku, potaknula je nove štovatelje origami umjetnosti širom svijeta. Tradicionalno umijeće savijanja papira više nije bilo dostatno. Razvijale su se nove forme i tehnike, eksperimentiralo se s razim vrstama papira. Krenulo je zanimanje i za znanstvenu i tehničku stranu origamija, koja tek danas dobiva na značaju kroz neslućene primjene - od nanotehnologije u epruveti do istraživanja u svemiru.
U origamiju su se počeli granati smjerovi i stilovi, interpretativni i ponovljivi, po zadanim dijagramima i shemama i ekspresivni, neponovljivi izraz trenutka i emocija autora. Tako ćete među origamistima naći vatrene zagovornike hiperrealizma s jedne i impresionizma s druge strane. Jedni će tražiti savršenstvo omjera i proporcija i tehniku utemeljenu na matematici, a drugi stavljati naglasak na emocionalni izraz i slobodno izražavanje u papiru. Umjetničke tendencije postaju nezaobilazne, jer osim znanstvenika u ovom se izrazu našao i nemali broj slikara i kipara koji su platno, kist i dlijeto zamijenili papirom. Arhitekti i dizajneri bili su očarani arabesknim i Escherovskim formama, teselacijama, koje se poput uzorka u tkanju preplitanjem nabora ponavljaju do granice papira. Teselacija kao dio interijera, kao grafika na zidu ili uzorak odjeće plijeni igrom svjetla i sjene, stvarajući različite optičke iluzije, gledano iz različitih kuteva.
Danas na izložbama moderne origami umjetnosti možete naći i ono nezamislivo u tradicionalnom origamiju: slobodno savijanje krivulja ili izražavanje s nekoliko nabora u papiru, bez posebnog predznanja o origami bazama – minimalizam je moguć! Isto je tako moguće kiparenje u papiru, primjerice, dok prstima uštipnete dvostruki nabor iz kojeg ćete izvući oko ili savijate vrh kvadratne baze, slobodno, na sredini papira, kao početak oblikovanja nosa. Savijanje težeg papira, tehnikom na mokro, proširilo je granice oblikovanja maski i zarobilo svojim šarmom mnoge istraživače u papiru.
Transformirati ravnu površinu u trodimenzionalnu formu sa što više vrhova, a opet bez rezanja i lijepljenja postaje izazov poput novog vrhunca kojeg treba osvojiti. Takvo je neformalno natjecanje u Japanu dobilo sve više poklonika među svjetskim origami autorima koji su ih smišljali a i interpretima koji su jedva čekali novo izdanje magazina Tanteidan koji se specializirao upravo za superkompleksni origami. Od 1990-tih godina na ovamo krenulo je nadmetanje u kreiranju što kompleksnijih origami modela od kukaca do mitskih bića, pa čak i više figura od jednog nerezanog komada papira. Zanimljivo je otkrivati renomirana i nova imena origami kreatora na Flickerovim galerijama fotografija, još zanimljivije sresti ih uživo na nekoj od svjetskih origami konvencija.
Tradicija savijanja ravnih materijala, ne samo papira, ostavlja trag u modernom origamiju dok se on opet odražava u drugim materijalima, kao način kreativnog razmišljanja. Danas origami možete obući, iz njega jesti, u njemu stanovati, nositi ga u krvnoj žili, razvući kao solarni panel u svemiru, imati ga kao sigurnosnu opremu u vozilu. Značajno je da u svemu tome veliku ulogu igra umjetnost. Način na koji umjetnici otkrivaju nove oblike i izraze u papiru, vrlo je sličan otkrićima u znanosti. Inženjeri i znanstvenici kreću u umjetničke vode ili pak neki znanstvenik prepozna neku origami kreaciju kao shemu primjenjivu u vlastitom istraživanju.
Zato sam osobito sretna što je jedna renomirana hrvatska galerija kao što je samoborska Galerija Prica prepoznala veličinu i snagu modernog origami izraza i širom otvorila svoja vrata našim origami umjetnicima i istraživačima novog izraza u papiru. Na taj se način upravo za Svjetskih dana origamija uključujemo u svjetska umjetnička kretanja, ugledajući se na EMOZ, prvi europski origami muzej ili pak čuvene origami izložbe svjetskih origami umjetnika koja putuje Amerikom. Posebno smo ponosni što je jedan od tih svjetski slavnih umjetnika i naš Goran Konjevod, koji izlaže s nama na ovoj izložbi.
Ova je izložba na svoj način i presudna za hrvatske origamiste, jer je u svojim stremljenjima ujedinila profesionalne umjetnike i one koji intuitivno slijede zov novog avangardnog izraza, kao prva žirirana origami art izložba hrvatskih autora, za što želimo posebno zahvaliti kustosici i povjesničarki umjetnosti Nikolini Šimunović, povjesničaru umjetnosti i muzejskom savjetniku Guidi Quienu i umjetnici fotografije Biljani Knebl. Sanja Srbljinović Čuček
