Radovi Tomislava Gotovca predstavljeni su na globalno najutjecajnijoj likovnoj manifestaciji Documenta 14 koja se u subotu otvorila u Ateni, a dva mjeseca kasnije bit će predstavljeni u Kasselu.
vrijeme: 10.04.2017.
mjesto: EMST Nacionalni muzej suvremene umjetnosti, Atena
Documenta je izložba suvremene umjetnosti koja se svakih pet godina održava u Kasselu u Njemčakoj. Ustanovljena je 1955. godine s jasnom namjerom ponovnog uključenja Njemačke u glavne svjetske tokove moderne kulture, nakon dugog razdoblja obilježenog represivnom nacističkom politikom i užasom Drugog svjetskog rata. Izložba se pojavljuje za vrijeme hladnoratovskog nadmetanja između SAD i SSSR na teritoriju podijeljene Njemačke, stoga je izbor Kassela, provincijskog grada blizu nove njemačke granice izrazito znakovit.
Tijekom dosadašnjih izdanja, izložba se profilirala u manifestaciju koja sumira suvremene umjetničke trendove no jednako tako revalorizira opuse umjetnika iz bliže ili dalje prošlosti. U profiliranju Documentu veliku su ulogu odigrali njezini kustosi, od osnivača i glavnog kustosa prvih četiri izdanja Arnolda Bodea do koncepcija koje su izveli Harald Szeemann, Jan Hoet, Cathrine David, Okwui Enwezor ili Carolyn Christov-Bakargiev . Umjetnički direktor ovogodišnje manifestacije je Adam Szymczyk, suosnivač Foksal Gallery Foundation u Varšavi i dugogodišnji direktor Kunsthalle u Baselu. Izložba je u pravilu popraćena i nizom drugih događanja, poput diskusija, predstava, projekcija, akcija i performansa koja daju dodatnu dinamiku cijeloj manifestaciji. Još od osnutka Documentu u 100 dana trajanja izložbe posjeti veliki broj zainteresirane publike koji je u svakom izdanju sve brojniji: broj posjetilaca prve Documente (130.000) uvećao se gotovo 7 puta na posljednjem izdanju 2012. godine (905.000).
Umjetnici iz Jugoslavije bili su prisutni na ovoj izložbi još od Documente II (1959.) kada su izlagali Edo Murtić, Vojin Bakić i Drago Tršar. Kasnije su ih slijedili brojni umjetnici, navedimo samo neke: Dušan Džamonja, Braco Dimitrijević, Marina Abramović, Slaven Tolj, Andreja Kulunčić, Ivan Kožarić i Mladen Stilinović, dok je višekratnim sudjelovanjem Sanja Iveković vjerojatno jedna od najprisutnijih umjetnica u cijeloj povijesti ove manifestacije.
U opusu Tomislava Gotovca djelovanje u urbanom prostoru zauzimalo je istaknutu poziciju. Od prvih fotografskih serija snimljenih u zimskom pejzažu na Sljemenu, preko akcija izvedenih u Beogradu, Osijeku, Puli, Splitu, Rijeci, Dubrovniku, pa sve do zadnjih akcija na ulicama Ljubljane i Zagreba 2009. godine, vidljivo je da upravo direktna akcija izvedena u prostoru grada i u neposrednoj interakciji sa slučajnom publikom ima maksimalni učinak kojem umjetnik teži. Stoga ne čudi da je upravo taj aspekt njegovog rada predstavljen na ovogodišnjoj Documenti.
Čišćenje javnih prostora, izvedeno u Zagrebu 28. svibnja 1981. godine, bila je umjetnikova posveta Vjekoslavu Freceu, grafičkom radniku i predratnom sindikalcu kojeg su građani nazivali „apostol čistoće“ i „boljševik“. Gotovac, odjeven u improviziranu pregaču s otisnutim nazivom akcije, pedantno je prikupio svo smeće na Cvjetnom trgu. Tim se gestom vrlo se jasno odredio prema vlastitom životnom i radnom prostoru i vidljivim učinio odnos pojedinca i kolektiva. Gotovčev rad u obliku instalacije sastavljene od dokumentarnih fotografija (autor je Ivan Posavec), radne pregače, lopatice i metle i prikupljenog smeća izloženi su u Nacionalnm muzeju suvremen umjetnosti u Ateni. Druga akcija,
Prošenje (Molim milodar, hvala, umjetnik u prošenju), izvedena 26. prosinca 1980. godine u Zagrebu bit će uskoro izložena u Neue Galerie u Kasselu.
Nakon sudjelovanja na brojnim kolektivnim izložbama, poput onih u Museum of Modern Art u New Yorku (2015.) ili Biennalu u Veneciji (2011.) te niza samostalnih izložbi u Parizu, Valenciji, New Yorku, Beču i Berlinu, ovo je izuzetno priznanje za Tomislava Gotovca, umjetnika čiji opus karakterizira radikalni i beskompromisni pristup životu i umjetnosti. Zainteresirana publika moći će u jesen ove godine vidjeti do sada najopsežniju prezentaciju njegovog rada na retrospektivnoj izložbi koja se priprema u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, u novom prostoru muzeja u bivšoj tvornici Rikard Benčić.
Radovi Tomislava Gotovca predstavljeni na Documenti 14 pripadaju umjetnikovoj ostavštini u vlasništvu njegove kćerke Sarah Gotovac. Dio instalacije izložene u Ateni u kolekciji je Moderne galerije u Ljubljani. Izlaganje je realizirano posredovanjem Instituta Tomislav Gotovac koji je osnovan zbog čuvanja, stručne obrade, prezentacije i promocije umjetnikovog opusa, uz asistenciju Galerije Gregor Podnar, Berlin.
