'Tišina kao materinji jezik'

Kad za nekog suvremenog pisca kažemo da je klasik, obično nam se čini da pretjerujemo. Ali ako pročitate romane slovenskog pisca Dušana Šarotara, osobito njegov "Biljar u Dobrayu" (prev. Jagna Pogačnik) i "Zvjezdanu kartu" (prev. Anita Peti-Stantić), odmah će vam biti jasno da ste se susreli s nečim iznimnim. Kombinacijom proze i poezije, prošlosti i svevremenske sadašnjosti Šarotar u ovim tekstovima pripovijeda o povijesnim događajima na području Murske Sobote na kojem su Židovi stradali za vrijeme Drugog svjetskog rata. Na tribini "Tišina kao materinji jezik" Dušan Šarotar će s književnom kritičarkom Marijom Ott Franolić razgovarati o poeziji kao ishodištu cjelokupne književnosti, o dijalogu s fikcionalnim likovima koji progovaraju iz tišine, o književnosti kao obliku tugovanja, o pokušaju ispisivanja neizrecivog i spašavanju malih trenutaka iz prošlosti u tekstu.

Dušan Šarotar (Murska Sobota, 1968.), književnik, pjesnik, prevoditelj i fotograf, autor je više od dvadeset književnih djela. Središnja je tema njegovih djela sudbina židovske zajednice i holokaust u Murskoj Soboti i šire u Prekomurju. U središtu su njegova umjetničkog stvaralaštva sjećanje, jezik, žalost i ljudska duša, kojima pristupa poetskim jezikom i karakterističnom sporošću. Proza mu je obilježena opisima prirode, gradova i posebne atmosfere. Njegovi romani "Biljar u Dobrayu", "Panorama" i "Zvjezdana karta" bili su u užem izboru za nagradu Kresnik za najbolji roman. Za roman "Zvjezdana karta" 2023.  je dobio Župančičevu nagradu, najviše priznanje grada Ljubljane. Romani "Panorama" i "Biljar u Dobrayu" uvršteni su u uži izbor za prestižnu prevoditeljsku nagradu Oxford-Weidenfeld Translation Prize. Roman "Panorama" nagrađen je 2017. meksičkom nagradom Cesar-Lopez Cuadras za najbolji roman po izboru čitatelja. Godine 2021. Šarotar je počeo razvijati i izlagati fotografski ciklus Duše. Njegove su fotografije uključene u stalnu zbirku Galerije Murska Sobota. Piše scenarije za igrane i dokumentarne filmove te filmske portrete slovenskih umjetnika. Romani su mu prevedeni na brojne jezike, dok on prevodi s bosanskoga, hrvatskoga i srpskoga jezika. 

Marija Ott Franolić je nezavisna znanstvenica i književna kritičarka. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je članica povjerenstva za izradu Strategije za poticanje čitanja pri Ministarstvu kulture. Voditeljica je udruge Blaberon za poticanje čitanja i kritičkog mišljenja. Vodila je projekte poticanja čitanja u dječjim vrtićima i po školama te držala brojne edukacije o važnosti čitanja. Organizira književne i kulturne tribine koje joj omogućuju da javno progovori o važnim knjigama, teorijskim pitanjima i društveno relevantnima temama. Piše akademske i esejističke tekstove, književne kritike i prikaze. Članica je Hrvatskog P.E.N. centra i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Pokrenula je književni blog Tekstovnica na kojem preporučuje književne naslove za odrasle i za djecu. S Andom Bukvić Pažin napisala je knjigu "Velika važnost malih priča: zašto i kako čitati djeci".
 
Tribina se odvija u sklopu ciklusa Svijet se sastoji od riječi: čitanje, učenje i kreativnost, u organizaciji Hrvatskog P. E. N. Centra.