Izložba "Italian Light - Dizajnerske svjetiljke od 1950. do 1990.", koja će se održati od 15. veljače do 18. ožujka u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO), dočarat će jednu od najupečatljivijih karakteristika talijanskog dizajna na području avangardne kućne rasvjete, koji nikada nije bio isključivo funkcionalan ili uvjetovan zakonima proizvodnje.
vrijeme: 15.02.2018.
mjesto: Zagreb, MUO
Predstavit će se šezdeset dizajnerskih lampi nastalih od početka pedesetih do kraja devedesetih godina prošlog stoljeća, iz Zbirke Cortopassi.
Kustoski izložbu potpisuje Studio Archeo900 iz Ferrare, a organizira se u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu.
Obuhvaćeno razdoblje obilježila je sloboda i nesputanost arhitekata i dizajnera, a projektiranje lampe kao predmeta koji regulira nematerijalnu pojavu - svjetlost, omogućilo je istraživanje funkcionalnosti i duboke aspekte ljudske prirode, najavio je MUO na svojoj web stranici.
U tom smislu, izložba o lampama predstavlja privilegirani pogled na talijanski dizajn i njegove teorijske postavke kroz tri ključna razdoblja.
Od 1950. do 1965. se razvijalo područje rasvjetne tehnologije, a proizvodnja prelazi iz malobrojnih zanatskih tvrtki koje se bave proizvodnjom lampi izvan okvira povijesne tradicije prema podjeli tržišta modernog serijskog namještaja između malih i srednjih tvrtki.
Uzor u tome je sjevernoeuropski funkcionalizam, novi kulturalni background suprotan nasljeđu tradicionalnih povijesnih stilova prisutnih u Italiji nakon Drugog svjetskog rata.
"Kriterij funkcionalnosti s jedne strane koristi se za prekidanje veza s oblicima naslijeđenima iz prošlosti, a s druge, on se suprotstavlja obrazovanju talijanskih dizajnera koji nakon Drugog svjetskog rata djeluju u Milanu, gradu koji vrvi idejama i suradnjama između umjetnika, arhitekata, književnika", napominje se u najavi.
U razdoblju od 1965. do 1980. godine dizajniranje rasvjetnih tijela ne želi samo riješiti tehnički problem ispravnog osvjetljenja, već propitati funkcionalne običaja kroz novi pogled na svijet, na društvo i na sudbinu samog dizajnerskog projektiranja.
Oblik lampe i svjetlosni efekt koji ona daje poprimaju simboličku funkciju, a svjetlost poprima novu vrijednost - ne samo da osvjetljava stvarne predmete, pobjeđujući mrak, već otkriva i približava složene nematerijalne stvarnosti.
Ta se promjena u području dizajna razvija u raznim teorijskim smjerovima, čiji se temelji mogu svesti na konceptualni i kritički dizajn (E. Sottsass Jr., Archizoom i Superstudio) pop matrica u mediteranskom kulturnom kontekstu (lampa "Chiara" Marija Bellinija i "Profiterole" Sergia Astija), te naposljetku, znanstveni i eksperimentalni pristup vezan uz pokrete Arte Programmata (Gruppo Dam, Grupa ARDITI, New Lamp Marija Venta).
Sljedeće razdoblje, od 1980. do 2000. godine, karakterizira velika sloboda, nemirne i neskladne boje, snažne teksture plastičnih površina, neravnoteža u formi i različiti materijali koji se ne daju imitirati.
"Njihov prvotni cilj nije pronaći izričaj dekorativnih, zaigranih znakova koji bi bili u suprotnosti sa svrhom predmeta, već dati metodološku otvorenost projektu kako bi predstavio društvo koje više nije homogeno, statično i jednodimenzionalno, već diskontinuirano i u stalnoj preobrazbi", napominje se.
U procesu raskida s racionalističkom i funkcionalnom strujom u dizajnu, te potvrđivanje nužnosti čistog istraživanja oslobođenog zakona tržišta, stvoreni su temelji za međunarodni plasman i suvremeni dizajn kojeg danas karakteriziraju globalne kulturalne razmjene i složena brojnost izbora.
Na zagrebačkoj izložbi predstavit će se, među ostalim, postmodernistički rad Alda Rossija, Kazuikija Takahame, materijalni eklekticizam Tonija Cordera i dramatički simbolizam Gaetana Pescea. (Hina)
