Preskočite na glavni sadržaj

Studinova izložba 1921.-2021.

Muzej grada Kaštela najavljuje otvorenje djelomične rekonstrukcije Studinove izložbe u utorak, 21. prosinca 2021. u 19.30, u kaštelu Vitturi. Izložba ostaje otvorena do 22. siječnja 2022.
vrijeme: 21.12.2021. - 22.01.2022.
mjesto: Kaštel Lukšić
url: https://www.facebook.com/MuzejGradaKastela/

Djelomičnom rekonstrukcijom STUDINOVE IZLOŽBE iz 1921. i pratećim katalogom podsjeća se na  izložbu Marina Studina koju je umjetnik posvetio majci, otvorenu najprije u Kaštel Novome u Općinskoj vijećnici, a potom u Gradskoj vijećnici u Splitu.
Prvo predstavljanje Marina Studina u rodnom Kaštel Novome  zacijelo je za njega i  njegovu obitelj bilo vrlo emotivno, a za  mještane Donjih Kaštela bio je to značajan  kulturni događaj koji se uklapao u njihova nastojanja i težnje u oblikovanju ekonomskih, političkih i društvenih  pozicija. Već se prije 11 sati, kada je zakazano svečano otvorenje izložbe, okupio težački svijet,  kako izvještava nepotpisani autor rubrike Podlistak u "Novom Dobu", naslovnog teksta Pred kulom radosti  - Sa izložbe Marina Studina u Donjim Kaštelima.  Na otvorenje izložbe pristigli su uvaženi gosti iz Splita....
Studin je 1919. i 1920.  radio na dvama ciklusima: Kula bola i Kula radosti.  Većina tih radova bila je izložena na njegovoj prvoj samostalnoj izložbi u Salonu Urllich u Zagrebu 1919. godine.  U katalogu izložbe 1921. godine navodi se još jedan ciklus, skraćenog naziva S. P. B.  Uz  novonastale radove Studin je na kaštelanskoj i splitskoj izložbi izložio dio radova s prve izložbe  a dio ih je prezentirao  fotografijama. 
Katalog sadrži tekst hrvatskoga pjesnika Augustina Tina Ujevića (1891. – 1955.) koji povezuje Studinov  umjetnički izraz s osudom  ratnih zbivanja i njihovih posljedica, naglašavajući njegov mladenački opor i buntovan izraz težnje prema etičkim i univerzalnim vrijednostima. 
Osim ekspresivnosti  ove dvije grupe skulptura povezuje i naglašen patos. One su iskaz traumatičnih iskustava,  intenzivnih emocija mladenaštva i žudnje za pravednijim društvom. Te rane skulpture odražavaju intenzitet kiparevih izmiješanih i neobuzdanih emocionalnih sila: revolta, ogorčenosti, prkosa, ljutnje, mladenačke arogancije, boli, strasti i erotike. U kasnijim skulpturama dijelom već 1919.  kipar napušta te intenzivne osjećaje i izraz mu se smiruje…  
Ova mladenačka izložba,  kao i prethodna koja se održala u razmaku tek nešto većem od godine  već tada pokazuje i otkriva nemir, buduća stilska lutanja i naznake svih njegovih izričaja; od secesijske stilizacije, redukcije, ekspresije, liričnosti i sintetskog intimizma, realizma i arhaičnog, lapidarnog pučkog izraza…
(iz teksta autorice izložbe Mirele Vujević Duvnjak)