U nedjelju, 31. siječnja, u 12 sati, u Foto galeriji Lang u Samoboru, otvara se izložba fotografija Stojana Dimitrijevića. Izložba se može razgledati do 28. veljače.
vrijeme: 31.01.2016. 12,00
mjesto: Samobor; Foto galerija Lang, Langova 15 10430 Samobor
S jednakim marom kojim je Stojan Dimitrijević (1928.-1981.) kao profesor arheologije na zagrebačkom Filozofskom fakultetu širio znanje i poznavanje neolitskih slojeva Slavonije i Srijema, tako je izuzetno oštroumno ranih šezdesetih godina kroničarski bilježio niz kulturnih događanja na filmskoj, kazališnoj i fotografskoj sceni Zagreba. Pored toga bio je i sjajan fotograf i vrijedan član zagrebačkog Fotokluba. Prerana smrt, ostavila ga je ponešto zaboravljenog i zapostavljenog u povijesti moderne hrvatske fotografije, i to je jedan od razloga predstavljanja njegovih fotografija u Foto galeriji Lang.
Drugi razlog, nalazi se u još uvijek vrijednoj kvaliteti Dimitrijevićeva opusa. Jasno se prepoznaju osnovni parametri subjektivne fotografije, ali i otklon od zacrtane estetike zagrebačkog fotokluba, utvrđene još u razdoblju prije II. svjetskog rata.
Dimitrijevićeve studije akta daleko su od banalnosti, i više su osjetilni dodir kamerom s temom akta. Ima se dojam gotovo slikarskog oblikovanja svjetlom i sjenom, pri čemu objekt njegove pažnje gotovo da i ne sudjeluje u stvaranju konačne fotografske slike. Akt nije bilježen u trenutku, već u trajanju svoje prisutnosti. Jednako tako i u objektivizaciji detalja, Dimitrijević prepušta mediju da mu dovrši sliku, pa tako detalji kišnih kapi, svjetlost svijeće ili bjelina stegna dovršavaju, odnosno zaokružuju motiv.
U svoje vrijeme, Dimitrijevićeve fotografije su na revijalnim izložbama i Salonima bile vrlo pozitivno ocijenjene. Sada kad ih nakon dugog vremena ponovo izlažemo u originalu, pozitivna ocjena ne bi trebala izostati jer se radi o opusu u svakom pogledu ugrađenom u povijest hrvatske moderne fotografije. Želimir Koščević
Stojan Dimitrijević (1928.-1981.) profesor arheologije, filmski kritičar i teoretičar fotografije, bio je pored ostalog i istaknuti član Foto kluba Zagreb od 1954.g. Doktorirao je 1959. na zagrebačkom Filozofskom fakultetu temom „Problem neolita u Slavoniji i Srijemu“. Kao i u arheologiji, jednako je bio cijenjen u tadašnjim fotografskim krugovima. Njegovi teorijski i kritički radovi o fotografiji koje je objavljivao u tjednicima i časopisima (SPOT) značajan je kritički doprinos razumijevanju moderne fotografije.
