Stanovanje – od prava do financijalizacije (i nazad)

Ulaz na radionicu i predavanje je besplatan, a za sudjelovanje na radionici potrebno se prijaviti na: vesna@blok.hr ili miranda@platforma981.hr (subject: prijava na radionicu).

Naselja od šatora naseljena beskućnicima, koja su se počela pojavljivati u američkim gradovima nakon što je 2008. pukao financijski mjehur, jedna su od najupečatljivijih slika krize u kojoj se nalazi (zapadni) svijet, što je pokazao i Occupy Wall Street. U Španjolskoj, gdje se broj završenih ali nikada prodanih i useljenih kuća-duhova broji milijunima, ljudi se svakodnevno organiziraju i bore s policijom kako bi spriječili iseljavanje onih koji ne mogu vratiti kredite i koji stoga gube krov nad glavom. Nedavna pobjeda udruge Franak u sporu protiv banaka podsjeća da stambena kriza, koju možemo pratiti svuda u svijetu, nije pitanje onih drugih, već i naše svakodnevice. Američki san o vlasništvu nad kućom (u predgrađu) koji se od 50-ih godina prošlog stoljeća proširio svijetom, odavno je postao noćna mora. Stambeni prostor postao je nešto što (ne)imaš onoliko i onako koliko možeš platiti.

Predavanje pod naslovom Stanovanje – od prava do financijalizacije (i nazad) vratit će se nazad u 19. st., u trenutak kad u srcu industrijalizacije nastaje ideja o 'pravu na stan', te će pratiti razvoj te ideje, kao i političke i prostorne forme koje su se razvile u društvima koje su prihvatile da je dostupno i dostojanstveno stanovanje kao pravo osnova za razvoj društva s većim stupnjem jednakosti: rad Otta Neuratha u vrijeme 'Crvenog Beča' i 'pravo na stan' u Jugoslaviji i Švedskoj.

Nadalje, analizirat će se postupno odustajanje od te ideje od sredine 1980-ih i prepuštanje stanovanja ne samo tržištu, već i financijskim makinacijama. U kontekstu 'prava na stan' analizirat će se i problem 'divlje gradnje' i 'legalizacije'. Ideja predavanja je da podsjeti na višedesetljetnu borbu da se izbori pravo na stan i olako napuštanje te ideje te da ukaže na posljedice ovakvog razvoja, kao i da otvori pitanje novog 'prava na stan' kao potencijalnog polja emacipatorske borbe za društva s većim stupnjem jednakosti. Posebna će se pažnja posvetiti poziciji arhitekture kao prakse koja se bavi direktnim prevođenjem ideja o stanovanju u prostor i realne projekte.

Sutradan, na radionici koja će se jednim dijelom održati na Novom Zagrebu, detaljno će se analizirati jugoslavenska politika 'prava na stan': kakav je grad ona gradila, u usporedbi s gradom koji gradi isključivo tržište.

Dubravka Sekulić bavi se temama transformacije javnog prostora u suvremenim gradovima, javnim dobrima i prostornom pravdom, kao i prostornim posljedicama neoliberalnog planiranja. Diplomirala je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gdje je radila kao suradnica u nastavi. Bila je stipendistica Akademije Solitude u Stuttgartu, u okviru programa istočnoeuropske razmjene, kao i istraživačica na odsjeku za dizajn Jan van Eyck Akademije u Maastrichtu. Doktorantica je na katedri za povijest i teoriju arhitekture Više tehničke škole (ETH) u Zürichu.

Od njezinih recentnih projekata valja izdvojiti izložbu u Muzeju savremene umetnosti u Beogradu iz 2012. godine pod nazivom 'Tri tačke oslonca: Zoran Bojović', u kojoj se kroz fokus na projekte Zorana Bojovića i Energoprojekta u Africi i na Bliskom Istoku govori o vezi između jugoslavenskog modernizma i zemalja nesvrstanih, te izložbu i knjigu 'Borba za svakodnevicu. Primer Peti park' iz 2011. o borbi jedne zajednice za park u Beogradu. U 2012. objavila je dvije knjige, obje u izdanju nizozemske Jan van Eyck Akademije: 'Glotzt Nicht so Romantisch! On Extralegal Space in Belgrade' [Ne bulji tako romantično! O ekstralegalnom prostoru u Beogradu] i, zajedno sa Žigom Testenom i Gal Kirnom, 'Surfing the Black' [Surfujući crno] o jugoslavenskom crnom valu u filmu. Trenutno radi na knjizi pod radnim nazivom 'Planning for the Unexpected – Sourcebook for Urban Struggle' [Planirati za neočekivano – Čitanka za urbanu borbu] koja se temelji na iskustvima regionalnih inicijativa za pravo na grad, a za koju je dobila stipendiju Kraljevskog instituta za umjetnost u Stockholmu.

Izvor: www.uha.hr