Prokultura - Opservatorij kulturnih politika – Split organizira predstavljanje poetsko-grafičke mape autora Miljenka Galića i Josipa Botterija Dinija 'À Charles Baudelaire (1821. – 2021.)' uz dvjestotu obljetnicu pjesnikova rođenja i Mjesec Frankofonije u Hrvatskoj, a koje će se održati u srijedu, 23. ožujka, u 12 sati.
vrijeme: 23.03.2022. -
mjesto: Split
Pridružujući se Mjesecu Frankofonije, Prokultura- Split ovom prigodom ugošćuje velikane pjesničke riječi i likovnog izričaja. Drniški pjesnik Miljenko Galić i splitski akademski slikar Josip Botteri Dini objavili su još jednu pjesničko-grafičku mapu. Ovaj put, udružila ih je vječna inspiracija: Pariz i hommage velikanu francuskog pjesništva Charles Baudelairu (1821. - 1867.), i to u povodu obilježavanja 200 godišnjice rođenja tog jedinstvenog umjetnika i kritičara. Mapu sačinjavaju prigodne pjesme Miljenka Galića i dva crteža Josipa Botterija Dinija, "Notre Dame" i "Pariški bulevar u sutonu".
Charles Baudelaire bio je prvi pisac i utemeljitelj europske moderne lirike. Bio je pjesnik bola i “spleena”, zapravo tjeskobe modernog čovjeka i njegovih napora da se približi ljepoti. Pjesnička zbirka “Cvjetovi zla” izašla 1857. godine, utjelovljuje njegov odnos prema stvarnosti: cvjetovi su ideali za kojima teži, a zlo je ono koje vlada. To je poezija koja odiše osjetilne užitke, prizore pariških ulica, prizore ljudske bijede i smrti. Odmah nakon objave “Cvjetovi zla” izazvali su veliku osudu suvremenika, bili su zabranjeni, a pjesnik optužen i kažnjen za ugrožavanje javnog morala. Djelo je ponovno objavljeno tek nakon četiri godine, kada su iz njega izbačeni svi prokazani dijelovi. "Spleen Pariza" zbirka je njegovih pjesama u prozi kojom je također obilježio svjetsku i hrvatsku liriku, između ostalih Matoša, Ujevića i druge.
Svojom poezijom Baudelaire relativizira tradicionalno shvaćanja ljepote, koju postavlja u sferu zla, a fantaziju vidi kao onu koja od vidljivog stvara nevidljivi svijet. Živio je boemskim životom, pretjerano osjećajan i osjetljiv. Baudelaire je umro u 46. godini, sam i bolestan, umoran od potrage za životnim ciljem i ispunjenjem.
