Sociologija umjetnosti – umjetničke prakse

Koncept prakse razlikuje se od klasičnog koncepta djelovanja. Konkretne prakse locirane su u zajednice prakse te bi se stoga trebale analizirati na temelju njihove povezanosti s društvenim strukturama i kulturnom dinamikom. Ovaj teoretski koncept također transformira naše razumijevanje drugih koncepata kao što su znanje, namjera, značenje, institucija, uloga, struktura i moć.

Umjetničke prakse kao polja specifičnih aktivnosti (uključujući, u užem smislu, područje koncepcije i produkcije, a u širem smislu područje promocije, distribucije, izlaganja i prenošenja umjetničkog razumijevanja) podrazumijevaju teoretsko znanje jednako kao i vještine. One podrazumijevaju stručno znanje, ali i praktičnu sposobnost. Umjetničke se prakse razvijaju praktično i kolektivno u mrežama suradnika. One se predstrukturirane konvencijama, institucijama, režimima znanja, oblicima regulacije moći kao i tehnološkim i financijskim sredstvima, iako prakse same po sebi potiču formiranje ovih različitih strukturalnih parametara. Druga poticajna karakteristika ovih praksi je njihova djelomično prešutna dimenzija, koja proizlazi iz inherentnih granica jezika, praktičnog znanja kao i navikavanja koje se odvija nakon upoznavanja i implicitnog učenja.

Pozvani predavači: Karlheinz Essl (skladatelj), Nathalie Heinich (sociolog), Theodore Schatzki (filozof), Laurent Thévenot (sociolog).

Poziv na sudjelovanje na Konferenciji otvoren je predavačima iz svih ključnih područja sociologije umjetnosti. Pozivaju se iskusni i mladi znanstvenici iz različitih disciplina, senzibilizirani za društvena ispitivanja umjetnosti. Prezentacije mogu biti iz sljedećih područja:

- sociologija s fokusom na specifična područja umjetnosti, uključujući arhitekturu, urbano planiranje, primijenjene umjetnosti, umjetnosti s područja popularne kulture (npr. film, televizija, popularna glazba) i tradicionalnu 'visoku' umjetnost (npr. glazba, vizualne umjetnosti, književnost, kazalište itd.);
- procesi produkcije, distribucije, promocije i komercijalizacije umjetničkih radova, uključujući utjecaj tehnologije, novih sredstava produkcije, oblike suradnje, formiranje umjetničke teorije, razvoj umjetničkog tržišta, procesa vrednovanja itd.;
- proces prezentacije i posredovanja umjetnosti, uključujući umjetničku kritiku i objavljivanje u svim područjima umjetnosti, muzejima, kazalištima, koncertima, studijama publike, stavovima prema publici, edukativnim programima itd.;
- profesionalni razvoj uključujući amaterizam i poluamaterizam, različite stručne edukacije, umjetničke škole, profesionalno diferenciranje, umjetničke prihode, umjetničku reputaciju, odnos prema umjetničkom menadžmentu itd.;
- umjetničke organizacije (ne samo kuće poput muzeja, kazališta, već i festivali i umjetnička udruženja) – istraživanje povijesnog razvoja, odnosa moći, učinaka, programske selekcije, procesa unutar organizacija poput održavanja gledanosti, vodstva itd.;
- umjetnička politika (posebno njezin sociološki aspekt), uključujući pravna pitanja, privatno i javno financiranje, javni diskurs i debate (npr. klasifikacija umjetnosti, umjetnost i vjerski simboli, umjetnost i seksualnost, umjetnost i rasizam), cenzuru, analizu učinka umjetnosti, održivost, udruge za lobiranje, ministarstva kulture i druga vladina tijela;
- društveni i spoznajni učinci umjetnosti, uključujući: oblikovanje umjetnosti i identiteta, umjetnost i tijelo, estetsko iskustvo, umjetnost i etiku, kodiranje i dekodiranje, rodnu praksu, etnografske aspekte, umjetnost za društvenu transformaciju, umjetnost u zajednici i umjetnost kao dio urbane kulture;
- umjetnost iz makrosociološke perspektive, uključujući: (de)institucionalizaciju, ekonomizaciju, globalizaciju nasuprot lokalizmu, digitalizaciju, medijsko oblikovanje, koheziju umjetnosti i društvenog, umjetnost i estetiku, umjetnost i hegemoniju i umjetnost i moć.
- teorijski razvoj u sociologiji umjetnosti, kao što je produkcija kulturnog pristupa, (post)strukturalizam, teorija polja, sistemska teorija, prakseologija i metodološka pitanja.

Sažeci moraju biti na engleskom jeziku, cca 400 riječi, uključujući 3 – 5 ključnih riječi. Sažetak i potpune kontakt podatke poslati u elektroničkom obliku na Tasos Zembylas (zembylas@mdw.ac.at) te na cc. to Claudia Borovnjak (borovnjak@mdw.ac.at)

Info: zembylas@mdw.ac.at
Tel. +43-1-71155-3617

Izvor: www.culturelink.org

Više