Snima se dokumentarac o Miroslavu Krleži
U povodu 30. obljetnice smrti velikoga hrvatskog književnika Miroslava Krleže (Zagreb, 1893. - Zagreb, 1981.) redatelj Željko Senečić i scenarist Tomislav Sabljak, koji su svojedobno snimili dokumentarac o Tinu Ujeviću, započeli su snimati dokumentarni film o Krleži.
Po riječima scenarista Sabljaka, intenzivno se bavi Krležom od 1973. kada je u Budimpešti, u Književnom Muzeju Poetefi postavio veliku retrospektivnu izložbu o Krleži u organizaciji tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (JAZU).
Scenarij je podijeljen na više poglavlja - započinje s Djetinjstvom u Agramu, Odlaskom u kadetsku školu u Pečuh, Davnim danima, ciklusom Glembajevi, Kraljevom, polemičkim Krležom (u koji spadaju tekstovi 'Moj obračun s njima', 'Hrvatska književna laž' i 'Sukob na ljevici') do 'Balada', zatim Zagreba u Krležinim djelima za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Posebno poglavlje, kako ističe Sabljak je stvaranje Leksikografskog zavoda 1950., koji danas nosi njegovo ime, i Krležino sudjelovanje u radu Akademije, u kojoj je od 1947. do 1957. bio potpredsjednik.
Zanimljiv dio scenarija odnosi se na pisanje romana rijeke 'Zastave' i filma 'Put u raj' u režiji Maria Fanellija i scenografiji Željka Senečića, podsjetio je Sabljak.
Do sada je snimljeno 30-tak razgovora s poznavateljima Krležina djela i sudionika u djelima velikog hrvatskog pisca. Među njima su Predrag Matvejević, akademici Jakša Barbić i Krešimir Nemec, Georgij Paro, Ivo Štivičić, Eduard Galić, Branko Hećimović, Neva Rošić, Tonko Lonza, Pero Kvrgić, Rade Šerbedžija, Jovan Ćirilov i drugi.
Ekipa filma bila je na predstavama koje se upravo igraju u Zagrebu u Gradskom dramskom kazalištu Gavella 'Leda', u Mariboru 'Evropa danas' i u Beogradu 'Gospoda Glembajevi'.
Sabljak je najavio da će u scenariju koristiti i razgovor s Danilom Kišom iz 1982., te materijali u kojima Krleža sam govori o svom odlasku u Pečuh, o sukobu na ljevici. Scenarist je izdvojio i jedan dio u kojem Krleža na kajkavskom čita ulomak iz 'Zastava' a poslužio se i arhivskim materijalima iz književnog i kazališnog odsjeka Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU).
(Hina)