Sedamdesete – promocija zbornika

'Riječ je o zborniku posvećenom 70-ima, odnosno sedmom desetljeću prošloga stoljeća od nulte do devete godine. Razdoblje je to za koje se nepravedno zalijepila etiketa nezanimljivog i sivog, čak manje vrijednog u slikovitoj niski prošlostoljetnih zlatnih, srebrnih, ludih, turbulentnih i drugih dekada. Prezentacijom radova vezanih za 70-e želi se afirmirati sadržaj spomenutog vremena, uputiti na njegov specifičan duh i tako dokazati da su te godine svojevrsna žrtva «učinka perspektive», kako bi rekao Josif Brodski. Desetljeće koje je prethodilo, 60-e, doba je uzleta mašte, utopističkih vizija društva i umjetnosti za sve, a 80-e, dekada koja je došla iza 70-ih, vrijeme pak velikih političkih projekata koji su završili novim društvenim i zemljopisnim konfiguracijama.

Da su i godine između jake i poticajne, odnosno 'vidljive', pokazao je i posebni tematski broj 'Književne smotre' (134, 2004; ur. I. Lukšić) u kojemu su pretreseni relevantni događaji na svjetskoj literarnoj sceni. Dio radova iz tog temata uvršten je u ovaj zbornik, a dio naručen specijalno za ovu prigodu. Radi se poglavito o tekstovima koji se ne bave književnim temama nego problematiziraju kulturu i umjetnost u širem smislu te politiku i općenito 'stanje svijeta'.

Građa je podijeljena na nekoliko cjelina. U prvome bloku, naslovljenome Ispred vremena, našli su se tekstovi o fenomenima koji su 'ubrzavali' svoje vrijeme: nova umjetnička praksa, pokreti, grupe i bitne izložbe u Hrvatskoj, Srbiji i Sloveniji, vladavina potpunog jezičnog pluralizma, novi odnos prema umjetničkom djelu i drukčije shvaćanje umjetnika, uspjeh omladinskog tjednika 'Polet', omladinski tisak kao prostor 'vježbanja demokracije', artikulacija disidentstva na tlu bivšeg SSSR-a, prestanak državne kontrole čitanja i utjecaj samizdata i tamizdata na demokratske promjene u tzv. Istočnoj Europi.

U drugoj cjelini, čiji je naslov 'Duh sedamdesetih', stoje tekstovi o dramskom djelu austrijskog književnika Thomasa Bernharda, o Jerofejevljevu romanu Moskva-Petuški kao simbolu raspada sovjetske utopije i poetičkim obilježjima pjesničkih zbirki Natalije Gorbanevske.

Treći odjeljak, 'Rubovi i središta', bavi se 'rubovima' književnog života u američkoj zbilji, novim kanarskim glasovima u španjolskoj književnosti, destrukcijom ruskog sela, estonskim elementom u djelu Juliana Semjonova, recepcijom Epikura u indoktriniranom sovjetskom okruženju i znanstveno-fantastičnim parabolama mutacija i kloniranja.

U 'Pjesničkoj karti' vremena predstavljeni su najznačajniji portugalski pjesnici i stvaralaštvo ruskog emigrantskog pjesnika Mihaila Krepsa, a Granice i sjećanja donose osobna svjedočenja o iskustvu egzila i sukobljenih kulturalnih perspektiva. U odjeljku 'Tragovi sedamdesetih' mjesto je našao tekst o «odjecima» 70-ih u poznatoj Shepardovoj drami Pravi zapad, a Kronika, kronologija rekapitulira važnije događaje iz raznih sfera života koji su desetljeće učinili atraktivnim.' Irena Lukšić, urednica

Irena Lukšić rođena je 10. ožujka 1953. godine u Dugoj Resi. Diplomirala je i doktorirala na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Piše prozu, drame, eseje, TV i radio drame, filmske scenarije, stručne i znanstvene radove, te prevodi s ruskog. Proza joj je prevođena na engleski, makedonski, njemački, slovenski i turski jezik. Zastupljena u antologijama.

Urednica je Biblioteke Književna smotra i Na tragu klasika, članica redakcija nekoliko domaćih i stranih časopisa, suradnica više međunarodnih znanstvenih projekata. Suradnica je američke Encyclopedia of World Literature in the 20th Century i Dictionary of Literary Biography, te najvažnijih domaćih enciklopedijskih izdanja. Povremeno nastupa kao gostujući profesor u zemlji i inozemstvu.
Sudjelovala je na četrdesetak međunarodnih znanstvenih simpozija.

U domaćim i stranim stručnim publikacijama objavila je tristotinjak radova o ruskoj i hrvatskoj književnosti. Više puta studijski boravila u Rusiji.