Saša Šekoranja / Višeglasja

Prirodno cvijeće i bilje omiljen je nekonvencionalni medij izražavanja Saše Šekoranje, s njime se susreće svakodnevno, inspirativna je podloga crtežima i osnova instalacija cvijećem i biljem, dominantnog dijela njegova raznovrsnog autorskog opusa. Rad s prirodnim biljem nadovezuje se na crteže i slike, čime nastaju dojmljive prostorne kompozicije i radovi inspirirani ljubavlju i bliskošću. No autorsko polazište leži i u ciklusu organskog, u razvoju, propadanju i prolaznosti bilja, iskazano stalnim vraćanjem motivima herbarija i staklenika kao trajnih tema.

Prateći životni ciklus bilja, Saša Šekoranja kreira uz neprestano traženje; najvažnija je igra, sâm proces stvaranja, eksperiment. Koncept se prepoznaje naknadno – razumijevanjem i iščitavanjem završenog rada. Njegov ekspresivni, brzi rad s biljem omogućava mu kontinuirano stvaranje naizgled jednostavnih, iako zapravo kompleksnih instalacija i radova oblikovanih osnovnim elementima: cvijećem, biljem i crtežima.

Izložba Višeglasja u Muzeju za umjetnost i obrt posvećena je slavljenju cvijeća, oblikovana je nizom instalacija, radova u kombiniranim tehnikama, crteža i slika proizašlih iz Sašinog transponiranja cvjećarstva kao obrta u jedinstven umjetnički izraz. Opisujući svoj pristup radu, uspoređuje ga s prenošenjem cvjetne livade u zatvoren izložbeni okvir u koji unosi svježe bilje ostavljajući ga da propadne prepušteno razvoju njegovog životnog ciklusa.

Preokupacija mijenama godišnjih doba iskazana je 'slikanjem cvijećem'. Takvo posve osobno viđenje prolaznosti autor kreira s elementima iz prirode; tako primjerice biljkom Ranunculus ficaria 'oslikava' galerijski prostor ostavljanjem tragova u vidu suhih cvjetnih latica. Slijedom istog koncepta nastaju i radovi građeni nizanjem svilenih papira za zamatanje cvijeća, simbolički obilježeni tragovima 'mrtvog' cvijeća.

Dijalog s biljem tema je instalacija koje oblikuje poput herbarija u staklenim kubusima. Time ga odvaja od stvarnosti, uspoređujući taj proces s ekskluzivnošću razumijevanja umjetničkog stvaranja dostupnog malobrojnima, zaključujući da 'umjetnost ne treba i zapravo ne smije biti kao herbarij, jer bilje u herbariju je mrtvo i smeđe, a bilješke objašnjavaju kako ta biljka zaista izgleda. Umjetnost mora biti živa i ne treba objašnjenja....

Trajno prisutnu temu prirode interpretira na još jedan srodan način: motivom staklenika. Pri tome doživljaj ljubavi interpretira kao najdragocjeniji sastojak životne radosti. Za njega staklenik, koji svojom staklenom ovojnicom bilje čuva od hladnoće i topline vanjskog svijeta, postaje inkubator ljubavi koji simbolizira zaštitu onog vrijednog i dragocjenog što u njemu nastaje i kasnije biva izloženo izazovima stvarnog svijeta. Pritom se inspirira antičkim predlošcima, spojem Florinog i Afroditinog mita, slavljenjem cvijeća i slavljenjem ljubavi.

Ljubavlju su prožeta oba antička predloška, a temu staklenika Saša uspoređuje s razumijevanjem umjetničkog stvaranja, objašnjavajući vlastiti doživljaj izražavanja biljem: „Pravi staklenici se u ljetno vrijeme prekrivaju ili prskaju debelim slojem bijelog vapna koji bilje štiti od prejake topline i sunca. Tada prekrasan cvat bilja i bilje samo postane nevidljivo, što dovodi u pitanje njegovo postojanje; bez posjedovanja pravog ključa ne može se ući u staklenik. Kao i u umjetnosti, samo oni s ključem mogu sudjelovati, to je vrsta ekskluziviteta. Nažalost. Ključna je igra, doživljaj'.

Iako je riječ o autoru izuzetnog osjećaja za finu gradaciju srodnih nijansi prožetih rafiniranim teksturama, na ovoj izložbi ograničava se na prevladavajuće monokromni izraz crteža i slika ekspresivnog karaktera. Crtež je potka rada, iz njega izrastaju kreativne i senzibilne instalacije i stvaraju se inventivna i neuobičajena umjetnička rješenja inspirirana nizom spomenutih tema.

Saša Šekoranja svojim slikama, radovima i instalacijama cvijećem i biljem otvara nove aspekte oblikovanja vegetabilnim medijem, stavljajući ga autorskom interpretacijom u kontekst suvremene umjetničke produkcije u kojoj bilje postaje sve češćim medijem izražavanja. Time se zatvara ciklus od obrta do umjetnosti; koncept započet izlaganjem u izlogu Sašine cvjećarnice-galerije prenesen je u veliko mjerilo muzejskog okvira maštovitim instalacijama i radovima s elementima iz prirode, posvećenima ljubavi prema cvijeću, bilju i igri stvaranja.  Dr.sc Arijana Koprčina, kustos izložbe 'Saša Šekoranja – Višeglasja'

Saša Šekoranja rođen je 9. 3. 1973. u Zagrebu gdje je i diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti 1996. godine, a od 1997. član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Bavi se slikarstvom, dizajnom cvijeća, kazališnim scenografijama, fotografijom.