5. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini, posvećena temi Rijeka i industrijsko graditeljsko naslijeđe - Baština arhitekture i građevinarstva, organizira se 25. i 26. svibnja 2012. u Rijeci. Rok za prijavu tema i sažetaka je 29. veljače 2012.
vrijeme: 25.05.2012.
prijava: 29.02.2012
mjesto: Rijeka; Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Kampus, V. Dukića b.b.
Podteme:
- Urbanizacija i industrijalizacija;
- Tvornice: pogonske zgrade, skladišta, upravne zgrade;
- Elektrane, plinare;
- Radnička naselja;
- Zgrade za promet: pomorski, cestovni, željeznički, zračni;
- Komunalna infrastruktura, željeznice, ceste;
- Vojno graditeljstvo: vojarne, utvrde, bunkeri, skloništa...;
- Luke i pristaništa;
- Hidrotehničke građevine: akumulacije, brane, provodnici, crpne stanice, vodospreme;
- Mostovi;
- Revitalizacija industrijske baštine
'Slijedom dobro prihvaćene prakse na dosadašnjim riječkim konferencijama, 5. međunarodna konferencija o industrijskoj baštini otvara prostor i radovima posvećenima općim temama o tom dijelu riječke, hrvatske, europske i svjetske kulturne baštine. To se od Rijeke uvijek i očekuje, jer je u njoj tijekom povijesti zabilježeno postojanje različitih tipova industrijske proizvodnje, primjerice, proizvodnja strojeva, jedara, užadi, svijeća, papira, naftnih derivata, duhana, šećera, čokolade, namještaja, skija, leda, ribljih konzervi, pića, opeka, keramičkih pločica, kemijskih proizvoda, električne energije, asfalta, oružja, odjeće, žigica itd. Mnoge među tim vrstama proizvodnje preselile su se u povijest, ostavljajući današnjim naraštajima vrijedna svjedočanstva o svome postojanju u obliku industrijske baštine.
Tragom toga, nije slučajno što je Rijeka grad s najviše objekata te baštine, niti je slučajno među njezinim građanima visoko razvijena svijest o potrebi njezina čuvanja. Od prve riječke manufakture šećera, tada najveće u Austrijskome Carstvu, osnovane sredinom 1750-ih te uvođenja parnog stroja u proizvodnju papira 1830-ih, prvoga u ovom dijelu Europe, u Rijeci je stvorena svijest da se samo novom tehnologijom i vezom sa svijetom može prosperirati i napredovati. Riječko je industrijsko samopouzdanje samo naraslo kada je u gradu 1860-ih konstruiran i proizveden prvi svjetski torpedo koji je ubrzo Rijeku i njezinu industriju stavio u žarište zanimanja svih najvažnijih svjetskih pomorskih sila. Riječka tvornica torpeda i njezin originalni proizvod postali su ubrzo glavni riječki izvozni artikl. To je gotovo pola stoljeća bio najveći tehnološki i komercijalni uspjeh, proizvod na koji su bili ponosni svi riječki građani.
Industrijska i tehnološka baština riječkog torpeda zaslužuje i danas najveću pažnju. Možemo biti sretni što su se u Rijeci sačuvali brojni baštinski elementi torpedne tehnologije, prije svega lansirna rampa i dio kompresorskih uređaja te neka povijesna torpeda i njihova oprema. Ostavština riječkog torpeda nije samo ikona riječke industrijske baštine, to je najvredniji dio hrvatske industrijske baštine u cjelini, a pravim vrednovanjem može postati i dio sustava europske/svjetske tehnološke baštine. I druge prateće djelatnosti koje je potaknuo izum torpeda, poput sustava lansirnih cijevi, razvoj visokotlačnih kompresora, naposljetku konstruiranje i gradnja podmornica, zavređuju našu pažnju i vrednovanje.
Na svim dosadašnjim riječkim konferencijama redoviti su bili referati o baštini torpeda i podmornica. Prva konferencija, održana 2003., upriličena je u povodu 150. obljetnice osnivanja tvornice torpeda, Rijeka je u međuvremenu postala svjetski centar za izučavanje/vrednovanje baštine torpeda. Očekujemo da će se i na 5. konferenciji pojaviti najveći svjetski stručnjaci za to područje.
Dakako, Rijeka ne bi kao grad bila to što jest bez aktivnosti koje se tradicionalno vezane uz pomorstvo. Riječ je o mnogobrojnim segmentima života i rada na moru i uz more na riječkom području. To su brodarstvo (navigacija, iskorištavanje brodova itd.), brodogradnja (tradicijske drvene brodogradnje i ostale), morske luke i lučke djelatnosti, ratna mornarica, ribarstvo, podvodna arheologija, svjetioničarstvo, proizvodnja soli, spužvarstvo i koraljarstvo, popratne djelatnosti (pomorska agentura, špedicija, kontrola kvalitete i kvantitete robe), ronilaštvo, nautički turizam, hidrografija, oceanologija (prirodoslovni aspekti), pomorska meteorologija, pomorsko školstvo i ostale institucije koje se bave izučavanjem mora i pomorstva…
Popis zanimljivih i vrijednih tema tu ne završava. Kojih će se izlagači na 5. međunarodnoj konferenciji o industrijskoj baštini u Rijeci prihvatiti, ovisi o njima.' mr.sc. Velid Đekić
Objava prihvaćenih tema bit će 15. ožujka, a rok za predaju teksta je 24. travanj.
Upute za tekstove (hrvatski/engleski):
- sažetak: do 1.000 znakova (do 6 ključnih riječi);
- izlaganje: najviše 15 minuta;
- pisani rad za objavu u zborniku: 1 autorski arak (16 stranica s po 1.800 znakova);
- prilozi: najviše 10 (fotografije, crteži, grafikoni i sl.);
- službeni jezik: hrvatski/engleski (simultani prijevod).
Kotizacija: 500 kn / 250 kn studenti i umirovljenici (obavezna za sve sudionike konferencije), Erstesteiermärkische bank, Rijeka, žiroračun 2402006-1100407193 - svrha uplate: kotizacija za V konferenciju.
Informacije:
info@protorpedo-rijeka.hr,
secretary.protorpedoconference@gmail.com
Više
