Retrospektiva Vojina Bakića 'Svjetlonosne forme', koju je prije godinu dana u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti (MSU) pogledalo 16,5 tisuća posjetitelja, u manjem će opsegu krajem studenog biti predstavljena u Sarajevu, a potom i u Banjoj Luci, kao dio planiranog regionalnog gostovanja izložbe jednog od najznačajnijih predstavnika hrvatskog kiparstva modernizma 20. stoljeća.
vrijeme: 27.11.2014.
mjesto: Sarajevo / Banja Luka
Izložit će se skulpture iz svih Bakićevih stvaralačkih ciklusa, crteži, skice, makete spomenika, fotografska uvećanja, te audio i filmska građa, a posebnost izložbe je što se kroz njegovo djelo istodobno mogu iščitati društveno-političke prilike u kojima je stvarao, kao i životna priča osebujnog umjetnika.
Uz njegove, na izložbi će se pokazati i radovi suvremenih umjetnika koji se bave njegovim spomenicima s različitih autorskih pozicija, od interpretacije modernističke baštine u radovima Marka Lulića, preko propitivanja utopijskih modela socijalističkog društva, našeg odnosa prema tim fenomenima te pitanjima gubitka društvenog sjećanja u djelima Davida Maljkovića, do kritike našeg odnosa prema spomenici NOB-a u radovima Igora Grubića, stoji u najavi MSU-a.
Izložbu prati opsežan dvojezični katalog s tekstovima desetak uglednih hrvatskih i inozemnih povjesničara umjetnosti i kritičara, te s pretiskom tekstova iz publikacija o Bakiću iz pedesetih i šezdesetih godina. Kustosica izložbe i urednica kataloga je Nataša Ivančević, muzejska savjetnica MSU-a, a autorice likovnog postava i suradnice na izložbi arhitektice Ana Martina Bakić i Vjera Bakić, umjetnikove unuke.
Vojin Bakić (1915.-1992.) bio je umjetnik velike stvaralačke energije te je u skoro pedesetogodišnjoj karijeri ostvario veliki broj radova iznimne umjetničke kvalitete, koji su prepoznati kao iznimno inovativni i napredni, te su predstavljeni u najznačajnijim prikazima suvremene svjetske i europske apstraktne skulpture. Krenuvši od figuracije i tradicije, svoj izričaj razvija prema čistoj formi, razlistanim pa svjetlosnim oblicima, apstrakciji bez suvišnih detalja.
Humanizam i afirmacija pozitivnih vrijednosti koji su obilježili prve, još figurativne radove, na simboličkoj su razini prisutni i u njegovim posve apstraktnim djelima. Traganje za svjetlom, boljitkom i napretkom, dio je modernističke utopije koju je dijelio sa suvremenicima, koji su u poslijeratnoj Jugoslaviji željeli stvarati bolji i humaniji svijet, a sam je vlastito traženje sažeo u rečenici da je za njega autentičan put 'kretanje kroz mrak, traženje procjepa gdje je svjetlo'.
Sudjelovao je na prestižnim svjetskim umjetničkim smotrama u Veneciji, Kasselu, Sao Paolu, Aleksandriji, a iako nije bio aktivan sudionik pokreta EXAT 51 i Nove tendencije, sudjelovao je na njihovim izložbama te nekoliko puta izlagao s Piceljem i Srnecom, u Parizu i Londonu.
Bakićeva retrospektiva u MSU, koja se održala od 7. prosinca 2013. do 2. ožujka ove godine, bila je u Hrvatskoj ocijenjena kao najveći kulturni događaj 2013., a Hrvatsko muzejsko društvo dodijelilo joj je nagradu u kategoriji najbolje realiziranih izložbi.
S obzirom da je on nepravedno bio zapostavljen u posljednjim desetljećima opus mu je do te retrospektive bio fragmentarno predstavljen. Tom izložbom njegovo je cjelovito stvaralaštvo stručno valorizirano, a izložba je potaknula i mnoge rasprave o sudbini spomenika NOB-a i odnosu prema toj baštini.
'Svi se stručnjaci jednoglasno slažu: na stranu ideološka pozadina, umjetnička vrijednost tih djela je bezvremenska, jer upravo svojim apstraktnim izričajem zrače snažnom energijom znaka/simbola, jer su čisti estetski objekti koji sažimaju kolektivno i individualno iskustvo povijesti', ističu u MSU.
Izložba će u Umjetničkoj galeriji BiH održat će se od 27. studenog do 10. siječnja.
(Hina)
