U tri galerijska prostora New Museuma u New Yorku, do 30. rujna, otvorena je internacionalna izložba 'Ghosts in the Machine', koja se bavi promatranjem promjenjivog odnosa između čovjeka, stroja i umjetnosti. Muzej suvremene umjetnosti posudio je radove iz svoga fundusa i bogatog arhiva koji su ranije bili izloženi na povijesnim izložbama Novih Tendencija.
vrijeme: 18.07.2012.
mjesto: New York; New Museum
Izložba prezentira umjetnike koji su očarano prigrlili tehnologiju, ali i bili svjesni načina na koje tehnologija može transformirati subjektivna iskustva. Muzej suvremene umjetnosti posudio je radove kompjutorske grafike umjetnika Petra Milojevića, Alana Marca Francea, Sylvie Roubaud, Marca Adriana, Davida Garrisona, Georgea Neesea i Instituta Boris Kidrič dio su koncepta u kojem su umjetnost i tehnologija posve isprepleteni.
Umjesto tradicionalnog, kronološkog pristupa izložba Ghosts in the Machine je koncipirana kao enciklopedijski kabinet čuda donoseći pritom niz umjetničkih radova i neumjetničkih objekata kako bi stvorili nesistematičan arhiv čovjekova pokušaja da izmiri organsko i mehaničko. Ova izložba internacionalnog karaktera prezentira radove nastale unatrag 50 godina, ali i inkorporira radove suvremenih umjetnika. Instalacija u New Museumu uključuje umjetnike, pisce i vizionare čiji su radovi istraživali strahove i težnje koje je stvarala tehnologija njihovog vremena.
Od Jacoba Mohra do Emeryja Blagdona, izložba povezuje improvizirane tehnologije nabijene 'magičnim'. Povijesna djela autora kao što su Hans Haacke, Robert Breer, Otto Piene i Gianni Colombo, između ostalih, su izložena uz rekonstrukcije izgubljenih radova i realizacije distopijskih mehaničkih naprava koje su izmislili ljudi poput Franza Kafke. Istražujući integraciju umjetnosti i znanosti, izložba također pokušava identificirati povjesnoumjetničko porijeklo radova koji promišljaju načine kako mi zamišljamo i doživljavamo budućnost prepoznavajući arheologiju vizionarskih snova koji nikad nisu postali stvarnost.
Izloženi radovi će ukazati na složeni razvoj od mehaničkog k optičkom te virtualnom, ali i odraziti ljudsku tendenciju da projicira antropomorfno ponašanje na strojeve dok sama tehnologija postaje 'ljudskija'.
Kustos izložbe je Massimiliano Gioni.
