Promocija zbornika radova 'Mačkozbornik: od Bastet do Catwoman' u Mačkovcu

Knjiga sadrži 55 tekstova organiziranih u deset poglavlja, a svaki od njih bavi se drugim pogledom na život mačaka kroz povijest: MAČJIH DEVET ŽIVOTA - Suživot i zooetika, MAČAK KOD TIFFANYJA - Književne mačke, MAČAK UČIZMAMA - Mačka od bajke do suvremene dječje književnosti, MAČJE OČI - Mačka u likovnoj umjetnosti i vizualnoj kulturi, LJUDI-MAČKE - Filmske mačke, HELLO KITTY - Mačka u popularnoj kulturi, CERIGRADSKA MAČKA - Mačka u kulturi i kulturalnim istraživanjima, MAČJI KAŠALJ - Mačkolingvistička problematika, POVUĆI MAČKA ZA REP - Mačka u etnotradiciji i Mačji post scriptum. Knjigu će predstaviti spomenute urednice te uz njih istraživački novinar i sveučilišni profesor Goran Vojković.
 
O knjizi urednice kažu: “Potaknute idejom kulturne animalistike, koju je na našim prostorima inicirao Nikola Visković, prvi naš zooetičar, pokrenule smo objavljivanje Mačkozbornika: od Bastet do Catwoman (ur. Suzana Marjanić i Rosana Ratkovčić, Jesenski i Turk, KIC, 2022) s felinološkim slijedom od antropozoomorfne, mačkoglave boginje Bastet preko antropomorfne neotenijske Hello Kitty do mitske kiborginje, antropozoomorfne Catwoman. I dok je Katharine M. Rogers za podnaslov svoje knjige The Cat and the Human Imagination: Feline Images from Bast to Garfield (1998) odabrala Garfielda, mi smo se ipak odlučile za Catwoman kako bismo zadržale femininu priču u okviru felinološke sudbine povezane sa svim onim Drugima obilježenima kao poniženima i povrijeđenima.
 
Moramo spomenuti i mačkoljubiteljicu Gigu Gračan i njezinu antologiju Macani razni: sastavci, mahom vedri - mic po mic (1996). Naime, prvi „mačkozbornik“, što se tiče hrvatske animalistike, a s naglaskom na književnoj animalistici, sastavila je književna prevoditeljica, radijska urednica i prijateljica pripadnica i pripadnika potporodice Felinae Giga Gračan. Riječ je o autorskom literarno-likovnom almanahu vedre mozaičke zbirke tekstova i crteža o mačkama i mačcima. Na možebitno pitanje „Pa tko je to sve pisao o mačkama?“ s pravom bi se moglo odgovoriti, kako navodi nadalje mačkoljubiteljica Giga Gračan, „A tko nije?“. No, u usporedbi s tim književnim mačkozbornikom, naš smo Mačkozbornik kulturološki usmjerile na kulturološke aspekte mačjega života, pa tako i na folklorna vjerovanja Južnih Slavena, kao i na ukrajinsku i rusku mačku (s obzirom na suvremena zbivanja), sve do antrozooloških smjernica na koje je posebno upozorio veterinar Bruno Beljak kao i aktivistice za prava i dobrobit životinja.  Naravno tu je i mačkoknjiga Irene Lukšić Klasici ostavljeni mačkama: pokušaj drugačijega čitanja književnih tekstova (2015) koja je, isto tako iz niše književne animalistike, dočarala duhovni život mačaka, gdje, među ostalim, demonstrira kako je književnost oblikovala stereotipe o psima i mačkama - psi su stereotipno  odani gospodaru i čine sve što im se naredi, pa tako najčešće nalaze mjesto u krimićima. Mačke, nadodaje autorica, stereotipno nisu tako snažne i moraju se pouzdati u maštu i intuiciju. Stoga se one susreću ponajviše u bajkama gdje im se pridaju nadnaravne osobine. Mačkoenciklopedija Larousse - Mačke (1981: 75) pak navodi da su joj basnopisci i pripovjedači prišivali ljudske osobine, dok je suvremeni književnici opisuju onakvu kakva jest. Iz mačkouvodnika
 
Mačkozbornik nije uređivan za jednu publiku, kao što je to zbunilo jednoga „mačkoprikazivača“, već kao što i naslov i podnaslov sugeriraju, nastoji biti egalitaran te sabire mačkoznanstvene tekstove, mačkoeseje, do završnoga mačkokviza, i tako egalitarno od mačje glave do repa.
 
Podaci o mačkourednicama:
 
Dr. sc. Suzana Marjanić, znanstvena savjetnica na Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu. Autorica je 6 knjiga (o M. Krleži, N. Nodilu, etnozoologiji i triju knjiga o umjetnosti performansa) i suurednica je 8 zbornika radova. Područja istraživanja: izvedbeni studiji, kritička animalistika te teorija mita i rituala. Vanjska je suradnica (predavačica) Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Sveučilišta u Zadru (kolegiji: Teorije rituala, Antropologija životinja) i Odsjeka za kroatologiju na Fakultetu hrvatskih studija u Zagrebu (kolegij o Miroslavu Krleži i književnoj antropologiji). Za knjigu Kronotop hrvatskoga performansa: od Travelera do danas (2014) dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatske sekcije AICA i Državne nagrade za znanost.
 
Dr. sc. Rosana Ratkovčić, izvanredna profesorica na Odjelu za umjetničke studije Sveučilišta Sjever u Koprivnici. Autorica dviju knjiga, niza znanstvenih i stručnih članaka i likovnih kritika. Kustosica i autorica izložbenih projekata. Sa Suzanom Marjanić urednica Mačkozbornika: od Bastet do Catwoman. Bavi se istraživanjem srednjovjekovne umjetnosti i estetike, poglavito zidnog slikarstva, kao i ulogom slike u javnom prostoru. U znanstvenom, istraživačkom, stručnom i umjetničkom radu prevladava široki raspon interesa, od srednjovjekovne do suvremene umjetnosti, kulturne animalistike i suvremenog plesa.
 
Na promociji će govoriti i:
 
Dr. sc. Goran Vojković, izvanredni profesor na Sveučilištu Sjever, a surađuje i s nizom visokoškolskih ustanova u Hrvatskoj. Ima preko 25 godina iskustva rada u državnoj službi i privatnom sektoru, na različitim poslovima, od savjetnika u Vladinom uredu do direktora službe za pravo u korporativnom upravljanju u kompaniji iz IT-sektora. Bio je u dva mandata vanjski član Odbora za zakonodavstvo Sabora te u dva mandata predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Vukovar. Napisao je dvije znanstvene monografije: Pomorsko dobro i koncesije te Luke unutarnjih voda, udžbenik Medijsko pravo, a ima i objavljena dva tri priručnika o uredskom poslovanju, nekoliko poglavlja u knjigama i veći broj znanstvenih i stručnih radova. Široj javnosti je poznat kao kolumnist portala Indeks, za koji piše punih devet godina. U slobodno vrijeme se bavi radioamaterizmom i planinarenjem. Vitez je reda Sv. Jurja kuće Habsburg-Lorraine. Živi u Ivanić-Gradu.
 
Realizaciju događanja sufinancirali su:
Grad Koprivnica
Ministarstvo kulture i medija RH
Projekt se provodi uz podršku Zaklade Kultura nova.
 
Više o izložbi pogledajte na facebook eventu ili na Facebook stranici AK galerije.