Promocija novog broja časopisa Život umjetnosti (93/2013.), na temu Povijest umjetnosti u regiji (urednica broja: Ljiljana Kolešnik), održava se u četvrtak, 3. travnja, s početkom u 18 sati, u Institutu za povijest umjetnosti.
vrijeme: 03.04.2014. 18,00
mjesto: Zagreb; Institut za povijest umjetnosti, Ulica grada Vukovara 68/III
Gosti: Irina Genova, Senadin Musabegović, Christian Nae, Nebojša Vilić, Tihomir Milovac, [BLOK] Lokalna baza za osvježavanje kulture
Trenutačne disciplinarne i organizacijske probleme povijesti umjetnosti u Hrvatskoj, vrlo slične onima u ostalim zemljama Jugoistočne Europe, nije opravdano svesti samo na relaciju između nefleksibilnoga akademskog
establishmenta i dinamičnoga područja izvaninstitucionalnih povijesnoumjetničkih praksi. Tako bismo, naime, izgubili iz vida kako najveći, konkretni i aktualni problem povijesti umjetnosti nije promjena uloga ili 'omjera snaga' unutar disciplinarnih granica, nego ozbiljna institucionalna kriza što se iz područja suvremene političke prakse prenijela u polje znanstvene i kulturne proizvodnje.
Bez obzira vidimo li je u tradicionalnim terminima usredištenosti u akademski diskurs, ili smo skloniji vizuri iz koje disciplinarna odrednica povijesti umjetnosti pokriva niz usporednih i međusobno različitih narativa što istovremeno nastaju unutar i izvan polja institucionalne kulture, u pozadini obje projekcije nalazi se vrijedna kulturna baština, koja bi trebala biti podjednako dostupna stručnoj i najširoj javnosti. Kad bismo stoga tražili zajednički nazivnik stanja povijesti umjetnosti u Regiji – ili barem u dijelu koji je prije dvadesetak godina pripadao geopolitičkom prostoru socijalističke Jugoslavije – onda bi to bila upravo nepristupačnost važnih kulturnih resursa.
Pritom ne mislimo samo na - istovremeno tužno i skandalozno - obustavljanje rada ključnih kulturnih institucija Bosne i Hercegovine, nego i na godinama nedostupne zbirke središnjih umjetničkih muzeja Srbije, na prepolovljene budžete novoizgrađenih slovenskih muzeja moderne i suvremene umjetnosti, ali i na bojkot javnoga natječaja za ravnatelja zagrebačkoga Muzeja suvremene umjetnosti. Iako su financijski (i kadrovski) problemi u pozadini ove institucionalne krize nesumnjivo realni, njezin pravi uzrok jest specifičan (su)odnos lokalnih političkih i kulturnih elita, što ga uvjerljivo objašnjava Senadin Musabegović u svome prilogu ovome izdanju.
Već je posve jasno kako će njezine posljedice zahtijevati dugotrajan i vrlo skup proces sanacije, no s obzirom na stalno smanjivanje sredstava za kulturu i znanost, koje podjednako pogađa i proizvodnju i istraživanje umjetnosti, teško je povjerovati u okončanje ove institucionalne krize u bližoj budućnosti. Naime, preduvjet za to jest radikalna promjena stajališta već spomenutih elita, koje su tijekom posljednjih dvadesetak godina sudjelovale u procesu (političke) rekonfiguracije nacionalnih kulturnih identiteta u Regiji i - u tom smislu - modernu i suvremenu umjetnost učinile nevažnima. Pitanje je - što u međuvremenu učiniti?
Ljiljana Kolešnik (iz uvodnika)
