Sastavljen od tri ključna elementa: Instituta grešaka, Repozitorija grešaka i Imaginarija, hrvatski se paviljon izravno povezuje s krovnom temom ovogodišnjeg izdanja Bijenala „Intelligens. Natural. Artificial. Collective. / Inteligens. Prirodno. Umjetno. Kolektivno.“ otvarajući prostor za propitivanje vlastitih pogrešaka, ne kao slabosti, već kao potencijala za učenje, preoblikovanje i održiv razvoj.
Podsjećamo, kustos Venecijanskog bijenala Carlo Ratti pozvao je stručnjake iz različitih područja djelovanja, okupljene oko arhitekture kao katalizatora, na suočavanje s rastućom krizom izgrađenog okoliša i potragu za rješenjima u vidu evolutivnih procesa zarastanja, mutacije ili korekcije postojećih negativnih trendova u prostoru.
U projektu „Inteligencija grešaka"autori se suočavaju s izazovom grešaka zatečenih u prostoru izgrađenog okoliša, nastalih bilo slučajno, bilo procesima upravljanja i planiranja, bilo da su ih napravili ljudi, bilo strojevi. Analizom grešaka, razumijevanjem njihovih uzoraka, izvora i devijacija tijekom procesa nastanka želi se naučiti i uočiti potencijale u njima samima, fleksibilno reagirati te razviti nove metode arhitektonskih intervencija s potencijalom pozitivnog preokreta zatečenog stanja.
Uz čestitke autoricama i autorima projekta „Inteligencija grešaka“ - Ani Boljar, Jani Čulek, Marinu Krstačiću - Furiću, Ivi Peručić, Ani Tomić, Marku-Luki Zubčiću i Idi Križaj Leko, izaslanica ministrice kulture i medije dr. sc. Nine Obuljen Koržinek, ravnateljica Uprave za razvoj kulture i umjetnosti Nevena Tudor Perković zahvalila je i cijelom timu iz Udruženja hrvatskih arhitekata, kao i partnerima na predanom radu u pripremi tog projekta. Osvrnula se na važnost zajednice koja se gradi oko projekata hrvatskih paviljona za Venecijanski bijenale kroz niz godina. Također, istaknula je koliko je važno, iz pozicije Ministarstva kulture i medija, održavati instituciju otvorenog poziva za projekte na Venecijanskom bijenalu.
„Čitav taj jedan proces koji započinje u razgovorima, promišljanjima, dijalogu - jako je važan jer iz tih razgovora proizlaze i mnoge druge dobre stvari kojih možda nismo odmah svjesni, ali svakako se dogode u budućnosti“, istaknula je. Ravnateljica Tudor Perković izrazila je uvjerenje da će hrvatski paviljon izazvati velik interes međunarodne javnosti te da će pridonijeti razvoju suvremene arhitektonske misli, kako u Hrvatskoj tako i izvan njezinih granica.
Predsjednica Udruženja hrvatskih arhitekata Mia Roth Čerina osvrnula se na temu ovogodišnjeg bijenala koja je u fokus stavila inteligenciju - ljudsku, neljudsku, umjetnu, prirodnu, spontanu ili kolektivnu. „Kroz pojam “intelligens” - koji se vraća na latinsku etimologiju značenja "čitanja među redovima", "razabiranja", svi ovi paviljoni nas pozivaju da osluškujemo složenost svijeta oko nas i reagiramo na njega promišljeno, empatično i odgovorno.“ - istaknula je Roth Čerina.
Predsjednik Povjerenstva za odabir projekta Tonči Čerina posebno je istaknuo važnost Repozitorija grešaka koji nastaje kroz projekt jer gradi suradnju koja je puno veća od lokalnog konteksta i ima univerzalnu vrijednost, dodajući da je izgrađeni prostor, odnosno okoliš, samo jedan i to je ovaj planet, a greške ne poznaju granice.
„Greške se u kontekstu projekta promatraju kao stanja stvorena ljudskim djelovanjem ili nedjelovanjem koja se prostorno manifestiraju unutar našeg okoliša“, istaknula je povjerenica Ida Križaj Leko. Obrazložila je kako projekt „Inteligencija grešaka” poziva na drugačiji pristup - onaj koji ostaje uz grešku i promatra što od nje može naučiti.
Podsjećamo, hrvatski paviljon u venecijanskim Arsenalima moći će se razgledati do 23. studenog 2025. godine.
Galerija fotografija
web: www.intelligenceoferrors.com
Instagram: @croatianpavilion2025
